Danas je nabavljen uređaj za kontrolu rada audio i filmskih snimača i reproduktora Cinevox SC 100 s kraja 1970-tih i početka 1980-tih godina.
Za uređaj Cinevox SC 100 se teško nalaze bilo kakvi podaci, no na jednom mjestu se spominje kao dodatak filmskom projektoru Heurtier Stereo 942. Kako takav, ovaj dodatak primarno omogućuje funkciju ručnog ili automatskog pokretanja, zaustavljanja, pauziranja i točnog pozicioniranja video i audio zapisa na filmskim trakama. To se najviše odnosi na mjerenje i bilježenje vremenskih točki i okvira za početak, trajanje i kraj nekih sekvenci na trakama, te automatsko prematanje i pozicioniranje traka na te vremenske točke. Ovakvi uređaji se ponegdje nazivaju „filmska računala“.
„Cinevox“ je prilično korišten termin u filmskoj industriji i taj naziv ima poznata talijanska diskografska kuća kao i jedna njemačka filmska i televizijska produkcijska tvrtka. Australska tvrtka Precision Engineering Company pak je koristila naziv Cinevox za svoje filmske projektore. Spomenuti Heurtier je bila francuska tvrtka za proizvodnju filmske opreme. Međutim, slično kao i sa svim drugim branšama, tako su ovisno o tržišnim prilikama i konkurenciji također i tvrtke za proizvodnju filmske opreme mijenjale vlasništva, strukture i trgovala robnim markama i nazivima. Tako se na i na tvrtku Heurtier nadovezuju tvrtke i brendovi poput Ritter, Stellavox i Cinevox.
Uređaj Cinevox SC 100 nema na sebi nikakvih natpisa o porijeklu i vremenu proizvodnje, a čini se da nije ni predviđen za otvaranje (servis, popravak). Kućište naime nije sklopljeno vijcima nego skrivenim plastičnim zakvačkama što je svakako bila rijetkost u to vrijeme. Kada smo napokon otvorili kućište, našli smo tiskanu pločicu potpuno prekrivenu crnom bojom tako da se ne vidi niti jedna oznaka na komponentama.
Acetonom smo uspjeli skinuti prekrivnu boju sa čipova tako da se vide njihove oznake. Svi čipovi su proizvedeni 1978. ili 1979. godine.
- SN75492 – drajver za četiri 7-segmentna LED displeja
- MM5736 (x2) – kalkulator sa šest znamenki
- 4017 (x2) – brojač/djelitelj
- MC14011 (x4) – četiri NAND vrata sa dva ulaza
- MC14001 – četiri NOR vrata sa dva ulaza
- CD4012 – dva NAND vrata sa četiri ulaza
- 40014 – šest Schmitt triggera (invertera)
- SCL4016 (x2) – četiri analogne sklopke (SPST)
- TL022 – dvostruko operacijsko pojačalo
Ono što je prvo zanimljivo to je da se koriste dva čipa MM5736 koji su po svojoj primarnoj namjeni kalkulatori sa četiri osnovne matematičke operacije i prikazom rezultata na displeju sa šest znamenki. Ovaj čip je primjerice ugrađen u džepni kalkulator Commodore Minuteman 6. Međutim, ovakav čip se uz dodatak oscilatora takta i nekoliko logičkih vrata također može iskoristiti za konstrukciju štoperice ili intervalnog tajmera sa rezolucijom od 1/100 sekunde ili više, a da se pri tome zadrži i funkcija kalkulatora.
U našem uređaju funkcije kalkulatora svakako nema i jedine kontrole su dvije tipke kojima se postavlja vrijeme tajmera povećavanjem ili smanjivanjem vrijednosti za 1 (+1 i -1) te START i STOP tipke. Jednako tako vidimo da imamo LED drajver čip za samo četiri 7-segmentna displeja (SN75492). Čini se da je displej funkcijski podijeljen na 4+2 znamenke. Vjerojatno su ugrađena i dva zasebna tajmera (jedan za brojanje, a drugi za odbrojavanje vremena), no kad nemamo ni elektroničku shemu ni opis funkcija i mogućnosti uređaja, onda o svemu možemo samo nagađati.
Koliko se može vidjeti iz tijesne montaže elemenata u unutrašnjosti, dvostruki potenciometar LEVEL je analogna kontrola za jačinu zvuka koja vodi izravno na dvije DIN priključnice (dva stereo kanala) tako da nema veze sa samom elektronikom. Potenciometar označen sa dva crno-bijela kvadratića vodi na pločicu elektronike. Na pločici je od analognih čipova samo jedno dvostruko operacijsko pojačalo TL022, no ono može biti spojeno u različite konfiguracije, a i spomenuti potenciometar lako može biti implementiran u kontrolu digitalnih krugova.
Sve digitalne upravljačke linije izlaze na kabao sa 5-polnim DIN konektorom i morali bi nekako simulirati prekidače i/ili signale na tim kontaktima (kakve šalje projektor) da shvatimo što i kako uređaj radi. U to se naravno nema smisla upuštati, no možemo dati shemu jedne štoperice sa kalkulatorskim čipom MM5736 na kakvoj se sasvim sigurno baziraju i sklopovi u našem uređaju.
Ukoliko se kalkulatorski čipovi MM5736 koriste kao brojači za funkciju tajmera, onda kalkulator zapravo stalno ponavlja operaciju zbrajanja ili oduzimanja za jedan. Ovo računanje se naravno mora vršiti točno određenom vremenskom konstantom (taktom). Na shemi se vidi RC oscilator takta sa inverterima C04, a okidanje kalkulatora se vrši preko logičkih krugova na tipkovničkim ulazima čipa MM5736.
Kako god bilo, ugrađena dva čipa MM5736 i još 12 drugih logičkih čipova se čini malo pretjerano za uređaj koji ima tako malo funkcija, posebice što imamo još dva dodatna brojača sa 4017. Očito se koriste dva tajmera za operativni rad i dva brojača vjerojatno za postavljanje tajmera, no to bi mogli sigurnije zaključiti da barem znamo osnovne funkcije, mogućnosti i rukovanje ovim uređajem. Kalkulatorski čipovi ovdje nisu ni blizu iskorišteni u svojem punom kapacitetu. Svakako je mogla biti ugrađena barem tipkovnica za izravni unos vremena, no ovako na pamet nema smisla dalje analizirati sklop.
Tiskana pločica displeja.
Svi čipovi su u CMOS tehnologiji te rade na širokom rasponu napajanja (3-18 V). U našem slučaju već na 5 V je uređaj proradio. Kako smo i pretpostavili, displej je funkcijski podijeljen na 4+2 znamenke. Tipkama +1 i -1 se može postaviti neka brojčana vrijednost, a onda pritiskom na tipku START počinje odbrojavanje, te se čuje rad releja. Više od toga ne možemo testirati bez da znamo što uopće testiramo.
Dodaci audio/video rekorderima iz 1970-tih godina poput Cinevoxa SC 100 sasvim sigurno nisu bili jeftini niti su se proizvodili u velikim količinama. Stoga se danas za takve uređaje teško nalazi dokumentacija ili bilo kakvi drugi podaci, a i na same uređaje se nailazi uglavnom slučajno. Štoviše, ovo je vjerojatno uređaj koji je u punoj funkcionalnosti mogao raditi sa samo jednim prilagođenim filmskim projektorom (Heurtier Stereo 942) ili možda sa još nekoliko sličnih modela iz višeg cjenovnog razreda. To je nekada bila vrlo skupa tehnika koju si je malo tko mogao priuštiti, a danas pak su to tek relikti nekih prošlih vremena, koji mogu skrenuti pažnju još samo nekim filmskim nostalgičarima ili pak kakvim zaljubljenicima u dobru staru elektroniku 🙂