Danas je nabavljena uklopno/isklopna vremenska sklopka za mrežni napon 220 V i maksimalnu struju 10 A oznake Schaltine HU1, proizvod njemačkog poduzeća K. Tittel, Frauenstein iz sredine 1970-tih godina.
Tvrtka današnjeg naziva Tittel Feingerätetechnik GmbH vuče korijene iz 1943. godine kada je inženjer strojarstva Johannes Tittel osnovao proizvodni pogon za precizne mehaničke komponente u Frauensteinu (istočni dio Njemačke). Nakon rata DDR postaje sovjetska okupaciona zona pa tvrtka Tittel pada pod nadzor Rusije. Od 1950. godine počinje proizvodnja komponenti za mehaničke tajmere, a već 1953. godine Tittel predstavlja i svoj prvi vlastiti tajmer. Iste godine Johannes Tittel predaje podružnicu tvrtke Frauenstein svom bratu Kurtu Tittelu. Unatoč komunističkoj politici države, Kurt Tittel uspijeva privatizirati tvrtku no 1960. godine ipak posustaje pod pritiskom države te je osnovano poduzeće Kurt Tittel KG. Tvrtka prvenstveno proizvodi tarifne mjerače vremena za elektroindustriju i time postiže monopolski položaj u DDR-u. Početkom 1970-tih godina država prisiljava tvrtku Kurt Tittel KG na prijenos u javno vlasništvo te je sa tvrtkom VEB Zeitschaltelektronik integrirana u kombinat VEB Uhrenwerk Glashütte. Nakon političkih promjena u 1990-tim godinama Kurt Tittel, kao tada već bivši generalni partner Kurt Tittel KG, pokušava ponovnu reprivatizaciju obiteljskog poduzeća u čemu uspijeva 1992. godine. Slijedi modernizacija i širenje tvrtke koja je 2003. godine preimenovana u Tittel Feingerätetechnik GmbH & Co. KG. Tvrtka i danas proizvodi specijalne dijelove i precizne elemente od metala izrađene postupcima tokarenja i glodanja.
Na pločici je otisnut skraćeni naziv tvrtke: K. Tittel, Frauenstein i. E. (im Erzgebirge). Naziv Haushalts-Schaltuhr, koji možemo prevesti kao „uklopni sat za domaćinstvo“ može označavati i ime neke tadašnje podružnice ili pogona tvrtke Tittel. Koliko sam našao na Internetu, na kutijama uređaja Schaltine HU1 mogu stajati natpisi tvrtke „Kurt Tittel KG, Fabrik für Elektrische Schaltgeräte“ ili „VEB Zeitschaltelektronik“ što prema povijesti tvrtke ukazuje da se ovaj uređaj proizvodio duže razdoblje, moguće u vremenu od polovice 1960-tih godina do polovice 1980-tih godina.
Mehanička vremenska sklopka HU1 može uključivati mrežna trošila (220 V) sa potrošnjom struje do 10 A, a jedan vremenski ciklus uključuje vrijeme do uključivanja i vrijeme do ponovnog isključivanja priključenog trošila. Stoga vidimo da postoje dvije satne skale:
- Warte-Stunden (sati odbrojavanja do uključenja kontakata) od 0 do 12 sati
- Betriebsstunden (vrijeme zadržavanja kontakata uključenima) od 1 do 6 sati
To znači da ako na primjer veliku kazaljku dovedemo na položaj 5 (Warte-Stunden), a mali kazaljku na položaj 2 (Betriebsstunden), onda će satni mehanizam nakon 5 sati uključiti električne kontakte, a zatim će ih nakon 2 sata ponovno isključiti.
Vrijeme preostalo za prvi ciklus (vrijeme isključenosti) kao i vrijeme preostalo za drugi ciklus (vrijeme uključenosti) može se pratiti na velikoj okrugloj skali. Kazaljka kako rotira u lijevu stranu, prvo pokazuje preostalo vrijeme prvog ciklusa na skali označenoj brojevima (satima), a zatim vrijeme preostalo za drugi ciklus na dijelu skale bez brojčanih oznaka.
Jasno se vide dva električna kontakta koje razdvaja i spaja poseban kotačić satnog mehanizma sa tri pera. Ako se ovaj kotačić okrene za jedan zub ulijevo, ciklusi uklapanja i isklapanja će biti zamijenjeni.
Nisam uspio shvatiti čemu služi trokutasta oznaka (marker) koja pokazuje na vrijeme 1,5 sati na skali Warte-Stunden. Moguće da je to oznaka o minimalnom vremenu koje mora proteći između dva ciklusa, odnosno između aktivacije i deaktivacije sklopke. Ovo vrijeme uvjetuje sam satni mehanizam spregnut sa sklopkom, odnosno poluge koje svojim polaganim okretanjem sa satnim mehanizmom polaku napinju i onda u jednom trenutku prebace sklopku. Mehanizam nema nikakvo zvono ili slične indikacije, a crvena lampica na prednjoj ploči svijetli kada su kontakti uključeni, odnosno kada je prisutan napon na izlaznoj utičnici.
Jednom kad se mehanizam navije, čini se da više nije moguće poništiti namješteno vrijeme i postaviti neko manje, odnosno potrebno je čekati da sat otkuca do željenog vremena ili niže pa ga onda ponovno naviti. Oprugu sata je jednostavno nemoguće otpustiti kad je jednom navijena, isto kao i svakog drugog mehaničkog sata.
Vremenske skale imaju široke podjele na svakih pola sata tako da je preciznost namještanja tajmera negdje u granicama do 10 minuta.
Test je pokazao da je satni mehanizam još uvijek ispravan i posve točan, a i sklopni mehanizam je u funkciji. Tajmer vrlo lijepo izgleda, no zbog ograničenih mogućnosti danas mu je teško naći neku praktičnu primjenu. Svi smo navikli na digitalne tajmere koji se mogu precizno programirati u širokom rasponu velikog broja uklopnih i isklopnih vremena, koji se upravljaju i kontroliraju bežično (putem mobitela) i kod kojih je brzi „reset“ moguć u bilo kojem trenutku, što je svakako poželjna funkcija ako je preko tajmera tempirana kakva delikatna naprava :-).