Grundig Video 2×4 M EU=RO (Best.Nr. 850)

Danas je nabavljen videorekorder sistema Video 2000 (V2000, VCC) oznake Video 2×4 M EU=RO (Best.Nr. 850) njemačkog proizvođača Grundig iz 1981/1982. godine.

Uređaj je dimenzija 525 x 345 x 170 mm, težine oko 13 kg.

Tvrtku Grundig osnovao je proizvođač radio aparata Max Grundig odmah nakon rata 1945. godine. U početku je proizvodnja bila orijentirana na radio prijemnike, a već 1952. godine Grundig proizvodi svoj prvi televizor i prijenosni magnetofon. Do sredine 1950-ih Grundig je postao najveći proizvođač radio aparata u Europi, a do kraja desetljeća ponuda tvrtke proširena je na i sve druge audio uređaje potrošačke elektronike (tranzistorski radio prijemnici, prijenosni magnetofoni, diktafoni, razni kućni stereo audio uređaji i slično. Grundig je 1957. godine stekao većinski udio u tvrtkama za proizvodnju pisaćih strojeva Triumph i Adler, a od 1960-tih godina širi proizvodne pogone i izvan Njemačke (Portugal).

U idućim desetljećima sve do danas tvrtka Grundig je stalno u trendu sa najnovijom tehnologijama potrošačke elektronike te je često prva u Evropi po proizvodima koji uključuju nove tehnologije. Tako već 1960. godine Grundig plasira televizor sa mogućnostima VHF prijema i predstavlja prvi bežični ultrazvučni daljinski upravljač.  Godine 1967. Grundig je predstavio kompaktni kasetofon, a nakon toga i kasetofon za automobile. Godine 1969. je proizveo prvo Hi-Fi pojačalo s ugrađenim ekvilajzerom za evropsko tržište. U ranim 1970-im godinama uvodi kvadrofonski sistem reprodukcije stereo kanala. Slijede uspjesi u proizvodnji kućnih videorekordera i radio satova s digitalnom budilicom. U drugoj polovici 1970-tih godina Grundig već ima auto-radije sa automatskim traženjem stanica, AM/FM prijemom, dekoderom stanja u prometu i kasetofonom. U 1980-tim godinama nastavlja se proizvodnja video-rekordera sa najnovijim funkcijama (videotekst, prikaz položaja trake u stvarnom vremenu), elektroničkih notesa, predstavljen je satelitski TV prijemnik i televizor u boji s tehnologijom 100 Hz. U 1990-tim godinama Grundig predstavlja svoj prvi DAB pilot prijemnik, prvi u svijetu predstavlja tehnologiju bežičnog infra-crvenog prijenosa Hi-Fi signala i širi proizvodnju na bežične telefone. U proizvodnji televizora Grundig stalno slijedi nove tehnologije (interaktivna korisnička sučelja, ravni zaslon, smart TV s pristupom internetu), a 1998. godine lansira softver za prepoznavanje glasa pod nazivom VoiceOffice mobil za svoje digitalne diktafone. U 2000-tim godinama slijede MP3 i DVD uređaji, auto-navigacijski uređaji, a posljednjih deset godina Grundig je uz širok spektar potrošačke elektronike proširio asortiman i na kućanske aparate i bijelu tehniku.

Što se tiče vlasništva, još od 1972. godine dionice Grundiga polako počinje prikupljati tvrtka Philips Electronics, koja je do 1984. preuzela poslovno upravljanje kompanijom, a do 1993. godine je stekla i potpunu ekonomsku kontrolu nad Grundigom. Grundig 1998. godine raskida partnerstvo sa tvrtkom Philips zbog njezine prevelike dominacije, a zatim je 2003. godine, zbog nastalih promjena na tržištu, bio prisiljen pokrenuti stečajni postupak. Gotovo svi pogoni Grundiga su nakon uspješnih pregovora ipak uspjeli preživjeti stečaj te nastavljaju nositi naziv Grundig (Grundig Intermedia, Delphi Grundig, Grundig Car InterMedia System GmbH, Grundig SAT Systems GmbH, Grundig Business Systems GmbH). Godine 2007. Grundig Intermedia GmbH postaje dio turske kompanije Arçelik A.Ş., proizvođača bijele tehnike u vlasništvu Koc Holdinga, koji obuhvaća deset brandova: Arçelik, Beko, Grundig, Blomberg, Elektrabregenz, Arctic, Leisure, Flavel, Defy i Altus.

Video rekordere sistema Video 2000 (također poznati kao V2000 sa standardnom trakom Video Compact Cassette ili VCC) razvili su nizozemski Philips i njemački Grundig. Distribucija Video 2000 proizvoda započela je 1979. godine isključivo u Europi, Južnoj Africi i Argentini, a završila je 1988. godine. Ovaj video format je razvijen kao konkurencija VHS sistemu tvrtke JVC i Betamax sistemu tvrtke Sony, no kao što znamo Video 2000 nije polučio veliki uspjeh i na kraju je prekinut nakon što je prevladao VHS sustav.

VCC kasete sadrže pola inča (12,65 mm) široku magnetsku traku (jednako kao i Betamax i VHS), a specifičnost je što se za snimanje kod modela 2×4 koristi samo polovica trake. Tako se, slično kao kod audio kaseta, video kaseta sistema V2000 može okrenuti na jednu ili drugu stranu čime se dobiva dvostruko vrijeme trajanja trake. Svaka strana zauzima točno polovicu trake (četvrtina inča), a širina audio zapisa po rubu trake je 0,65 mm.

Zapis na traku kod sistema V2000 je helikoidalni pod azimutom 15°. Razlika između Grundig i Philips V2000 sistema je u načinu vođenje trake, Grundig koristi U sistem, a Philips M sistem mehanizma vođenja trake. Između dva kosa video zapisa na traci nema nikakvog zaštitnog ili kontrolnog pojasa, odnosno video zapisi su snimani odmah jedan do drugoga. Stoga je ovdje izuzetno važno osigurati vrlo precizno pozicioniranje video glava kako bi se kretale točno po sredini pojedinog zapisa. U tu svrhu se koristi poseban sistem automatskog podešavanja video glava tako da točno prate snimljene staze na traci tijekom reprodukcije. Sistem se zove Dynamic Track Following (DTF). DTF sistem time omogućava da se vrpca s bilo kojeg V2000 uređaja savršeno reproducira na bilo kojem drugom V2000 uređaju, odnosno da se fino podešavanje glava vrši automatski.

DTF sistem se bazira na video glavama koje su postavljene na piezo-električne elemente kontrolirane različitim naponom. Osim pomicanja po širini trake, automatsko dinamičko pozicioniranje je funkcioniralo i glede kuta (azimuta) glave. Time su se uspješno kompenzirale sve tolerancije u poziciji magnetskih glava na videorekorderima koji u ranim 1980-tim godinama još nisu mogli biti proizvedeni sa posve savršenim mehanizmima.

Međutim, na prvoj generaciji V2000 uređaja je napravljen veći previd glede pozicije audio glava tako da je na Philipsovom VR2020 videorekorderu audio glava bila značajnih 2,5 mm izvan položaja u usporedbi s onom na Grundigovom Video 2×4 (Grundig V1600) videorekorderu. Time zvuk kod prvih Philipsovih i Grundigovih modela nije sinkroniziran te se isti snimak ne može koristiti na oba uređaja. Problem je riješen kod idućih modela videorekordera tako da su oba proizvođača pomaknula audio glavu za 1,25 mm prema zajedničkom položaju.

Za naš videorekorder Grundig Video 2×4 M EU=RO (Best.Nr. 850) uspjeli smo pronaći samo servisni priručnik za mehanizam vođenja trake ali imamo i elektronički servisni priručnik za vrlo sličan model Best.Nr. 880. Iz blok dijagrama unutar toga servisnog priručnika može se vrlo dobro prepoznati način funkcioniranja elektroničkih krugova videorekordera sistema V2000.

POGON TRAKE

Dotrajala gumena remenica elektromotora za uvlačenje i izvlačenje kasete.

Većina sklopova unutar videorekordera sistema V2000 zapravo je ista kao i kod videorekordera drugih sistema poput Betamaxa ili VHS-a. U RF dijelu imamo tri oklopljena modula: VHF/UHF TV tuner, MF pojačala i demodulatori slike i tona, te TV RF modulator.

Ugrađen je tranzistorski TV tuner (RF pojačalo, lokalni oscilator i mješač) kojim se primaju VHF/UHF TV signali i svode na zajedničku međufrekvenciju od 38,9 MHz. Ugađanje prijemne frekvencije se vrši preko varikap dioda, dakle upravljanje je pomoću DC napona što je i uobičajeno za sve TV prijemnike sa digitalnim biračem kanala.

TV tuner

TV tuner

Dobivena MF iz tunera se zatim vodi na MF modul gdje se iz zajedničke MF za sliku i ton na 38,9 MHz razdvaja i demodulira posebno signal slike i posebno signal tona sa svojom MF na 5,5 MHz. Za izdvajanje i demodulaciju tona upotrijebljen je čip TBA120, za izdvajanje i demodulaciju video signala se koristi čip TBA1440. Integrirani krug SN29767 demodulator video signala za dobivanje napona za AFC (automatsku frekvencijsku kontrolu) naponski upravljanog TV tunera (preko varikap dioda).

MF modul

MF modul

TV RF modulator pretvara kompozitni video signal i signal tona reproduciran sa video kasete u TV RF signal kako bi se mogao gledati na televizorima koji nemaju AV ulaze već samo antenski TV RF ulaz. Modulator se bazira na integriranom krugu TDA1571 za koji nismo našli podatke no sasvim sigurno sadrži sklopove za TV AM/FM modulatore/demodulatore i mješače. S obzirom da su na ovom modulu antenske priključnice, onda su ovdje sasvim sigurno i ulazni antenski filtri.

RF modulator

Video signal se kod V2000 videorekordera snima tako da se posebno odvoji luminantni (svjetlina) i krominantni (boja) dio, te se svaki dio konvertira (modulira) u svoj frekvencijski opseg. Krominantna komponenta koja je u kompozitnom video signalu modulirana nosiocem boje (burst) od 4,43 MHz, transformira se u niži frekvencijski opseg pomoću nosioca na 625 kHz pa ukupni opseg koji ne prelazi 1 MHz. Luminantna komponenta pak se frekvencijski modulira u viši frekvencijski opseg pomoću nosioca na 4,7 MHz. Ovim načinom se postiže dobar odnos signal/šum luminantnog signala već i pri malim brzinama trake i glava, a također i linearnost krominantnog dijela ostaje dobra.

Razdvojeni luminantni i krominatni signali modulirani svaki u svoj frekvencijski opseg ponovno se spajaju u jedan signal u zajedničkom video pojačalu i snimaju na magnetsku traku. S obzirom da između ova dva signala postoji dovoljan frekvencijski razmak i odgovarajući odnos amplituda, oni se zapisuju na traku bez međusobnih miješanja.

U procesu reprodukcije ova dva signala se pomoću filtara opet razdvajaju i vode na zasebna pojačala. Frekvencijski moduliran luminantni signal se klasično demodulira FM demodulatorom i time vraća u svoj osnovni opseg, dok se krominantna komponenta ponovno transformira na nosioc 4,43 MHz standardnim heteroidnim miješanjem čime se dobiva originalni kompozitni video signal.

Kod našeg videorekordera imamo dvije pločice označene sa VIDEO i CHROMA koje sadrže sklopove za filtriranje, moduliranje i demoduliranje luminantne i krominantne komponente video signala, kao i sinkronizacijskih impulsa sa kompozitnog video signala.

VIDEO

VIDEO

VIDEO

VIDEO

Video pločica kod snimanja izdvaja luminantni dio video signala i konvertira ga u viši frekvencijski opseg FM modulacijom sa nosiocem 4,7 MHz. Također, kod reprodukcije izdvaja samo luminentnu komponentu signala i ponovno je frekvencijski demodulira u osnovni opseg. Za to su upotrijebljeni specijalizirani čipovi razvijeni za videorekordere upravo za tu namjenu:

• TDA3770 – video procesor za razdvajanje luminantnog signala
• TDA3780 – VCO i drugi sklopovi za FM modulaciju luminantnog signala
• TDA2730 x 2 – limiter i FM demodulator te pojačalo za video signal i elektronička sklopka
• TDA2740 – AGC FM pojačalo, drop-out detektor i elektronička sklopka
• MC14093 – četiri NAND Schmitt trigger vrata sa dva ulaza

CHROMA

CHROMA

CHROMA

CHROMA

Chroma pločica izdvaja krominantni dio video signala i miješanjem ga konvertira sa standardne noseće frekvencije boje 4,43 MHz u niži frekvencijski opseg. Pri tome se koriste dva mješača. Prvo se iz krominantnog signala izdvaja burst signal 4,43 MHz kojim se sinkronizira rad oscilatora na 4,43 MHz. Frekvencija toga oscilatora se miješa sa frekvencijom oscilatora na 625 kHz koji je sikroniziran sinkro impulsima izdvojenim iz kompozitnog video signala. Dobivenom frekvencijom na 5,05 MHz se zatim miješa krominantni dio video signala (4,43 MHz) čime se konvertira u niži frekvencijski opseg sa središnjom frekvencijom 625 kHz.

I ovdje se koriste specijalizirani čipovi za procesiranje krominantnog signala u videorekorderima sistema V2000.

• TDA2710/1 – mješač za krominantni signal
• TDA2721 – 8,86 MHz oscilator sa djeliteljem 1:2 (4,43 MHz), mješač i fazni demodulator
• TDA3700 – oscilator 625 kHz i PAL-sinkronizator

TON

TON

TON

TON

Na tonskoj pločici je čip CD4053 (tri SPDT analogne sklopke) koji služi za prebacivanje različitih izvora ulaznih i izlaznih audio signala. Ostali čipovi su operacijska pojačala: HA3-4741-5 (četiri operacijska pojačala) i RC4558 (dva operacijska pojačala) te audio pretpojačalo TDA2054 za procesuiranje tonskog signala između audio magnetskih glava te drugih audio ulaza i izlaza. Dio pločice je bez zalemljenih elemenata, a ovo je vjerojatno pojačalo za dodatnu (stereo) magnetsku audio glavu kod drugih tipova videorekordera.

DTF

DTF

DTF

DTF

Ovo je pločica za Dynamic Track Following (DTF) sistem, odnosno za automatsko fino pozicioniranje magnetskih glava duž centralnih audio i video zapisa na traci. Da bi se to postiglo duž svakog linijskog perioda video zapisa luminantnog signala, usnimavaju se dodatni pilot impulsi na četiri različite frekvencije: 102 187 Hz, 116 786 Hz, 148 637 Hz i 163 500 Hz. Pilot impulsi su relativno niske frekvencije u odnosu na Y i luminantni signal (625 kHz) pa ne stvaraju smetnje. Generiraju se preko mikroprocesorom (MCU) kontroliranog programabilnog kristalnog oscilatora/djelitelja TMS3762 koji radi na osnovnoj frekvenciji od 4,905021 MHz koja se dijeli sa 48, 42, 33 i 30. Osim ovih generira se i peta frekvencija (burst) koja je frekvencija ponavljanja samih impulsa od 222 955 Hz (dijeljenje sa 22).

DTF sistem uspoređuje pilot impulse izdvojene iz video signala tijekom reprodukcije sa referentnim impulsima koje generira MCU-om kontroliran oscilator. Frekvencije ta dva impulsa se miješaju u mješaču sa SN16913, a kao produkt miješanja ove četiri frekvencije se dobivaju dvije nove frekvencije, jedna na cca 15 i druga na cca 46 kHz:

• 116,786 – 102,187 = cca 14,6 kHz
• 163,500 – 148,637 = cca 14,9 kHz
• 163,500 – 116,786 = cca 46,7 kHz
• 148,637 – 102,187 = cca 46,5 kHz

To su signali greške dovoljne frekvencijske razlike da se lako filtriraju, pojačavaju (MC34002), te preko odgovarajućih elektroničkih sklopki (CD4066) i komparatora sa referentnim naponima (LM393) prosljeđuju na MCU. U koliko se referentna frekvencija i DTF frekvencija izdvojena iz video signala ne podudaraju, nastaje frekvencija greške od 15 ili 46 kHz ovisno o smjeru nepodudaranja.  MCU u ovisnosti o naponu greške preko elektroničkih sklopki CD4066 te operacijskih pojačala LF353 i MC34002 šalje upravljačke napone na servo pločicu za korekciju pozicije magnetskih glava.

Centralna komponenta je 8-bitni mikrokontroler sa 1 Kb ROM i 64 b RAM memorije oznake MAB 8048. Čip SM807 pak je kristalni (6 MHz) oscilator (djelitelj) frekvencije koji generira bias frekvenciju 62,5 kHz (bias) za audio magnetske glave (glava za brisanje i predmagnetizacija glave za snimanje), zatim takt frekvenciju 50 Hz za MCU digitalnog sata i takt frekvenciju 3 MHz za MCU koji implementira vanjske kontrole videorekordera.

SERVO MODUL i MOTORANSCHLUSS

DTF pločica te pločice SERVO MODUL i MOTORANSCHLUSS je potrebno promatrati kao cjelinu jer su na njima raspoređeni elementi za upravljačku, kontrolnu i pogonsku elektroniku za upravljanje elektromotorima za vrtnju (capstan) i prematanje trake, elektromotorom i elektromagnetom za uvlačenje i izbacivanje kasete (senzori za kraj trake), elektromotorom za rotaciju bubnja sa magnetskim glavama te DTF mehanizmom za pozicioniranje magnetskih glava. Na sreću, u tehničkom priručniku je data funkcijska blok shema povezivanja ovih krugova pa ih je puno lakše pratiti nego da se mora pojedinačno tražiti gdje neka linija prestaje na jednoj pločici i nastavlja se na drugoj.

SERVO MODUL

SERVO MODUL

SERVO MODUL

SERVO MODUL

Kontrola brzine vrtnje se vrši usporedbom faza impulsa koje daju optički i magnetski tahometri spregnuti s elektromotorima sa fazama odgovarajućih referentnih impulsa. Stoga ovdje osim uobičajenih operacijskih pojačala  TL082, CA3240 i CA082 nalazimo i binarne brojače (CD4526) te PLL čip MC14046 za usporedbu faza senzorskih i referentnih pravokutnih impulsa. Uz neke logičke krugove: SN74LS26 (četiri NAND vrata sa dva ulaza) i MC14572 (kombinacija četiri invertera, te po jedna NOR i NAND vrata) ovdje je i integrirano pojačalo snage 2×4 W unutar čipa LM2877. Ovaj čip se ovdje koristi kao servo pojačalo, odnosno driver za pogon capstan elektromotora.

MOTORANSCHLUSS

MOTORANSCHLUSS

MOTORANSCHLUSS

MOTORANSCHLUSS

Na ovu pločicu se spajaju sve električne i elektromehaničke komponente mehanizma pogona video trake i magnetskih glava, te se na istoj nalaze pogonski driveri za iste. Sadrži upravljačke krugove elektromotora za vrtnju trake sa opto-senzorima i operacijskim pojačalima CA324, kao i upravljačke krugove elektromotora i elektromagneta za izbacivanje kasete sa push-pull driverima L2938. Tu su flip-flopovi MC14027 za detekciju impulsa sa optičkih senzora kao i elektroničke sklopke MC14066.

BEIDEN-EINHEIT

Pločica prednje ploče videorekordera sadrži dva mikrokontrolera.

TMS1600P3750 je 4-bitni MCU koji implementira digitalni sat, drivere za 7-segmentne LED displeje te pripadajuće indikacijske LED i povezuje vanjske kontrole za namještanje sata i programiranje tajmera. Izlazna struja nije dovoljna za izravan pogon LED pa su dodani driveri za LED segmente u obliku čipa SN29892 i driveri za LED diode u obliku čipa ULN2004.

SDA2010 je 8-bitni MCU koji povezuje vanjske kontrole i pripadajuće indikacijske LED sa funkcijskim linijama. Dodani su naravno i različiti logički krugovi koji nadopunjuju rad MCU-a:

• MM5606 – 18-bitni posmični registar
• MC14081 – četiri AND vrata sa dva ulaza
• MC14075 – dva OR vrata sa tri ulaza
• CD4538 – dvostruki monostabil
• SN74LS175 – šest flip-flopa

NETZTEIL

Pločica mrežnog napajanja je SMPS tipa. Na primarnoj strani na hladilu je montiran čip TDA4600 koji sadrži oscilator, te krugove za kontrolu napona i zaštitu izlaznog tranzistora BU208A. Na sekundarnoj strani je čip MC1723CP koji je podesivi regulator napona za dobivanje  stabiliziranog napona napajanja +15 V, naravno preko serijski vezanih izlaznih tranzistora. Tu je i regulator napona 7805 za granu napajanja od +5 V, te tranzistorski regulator za granu +12 V. Napajanje daje i druge nestabilizirane napone napajanja od +150 V, +33 V, +20 V, -150 V i -22 V.

Naš primjerak videorekordera treba određene popravke, obavezno zamjenu pogonske gumice na mehanizmu uvlačenja kasete i svakako (preventivna) zamjena kondenzatora u primarnom dijelu SMPS napajanja koji su posve sigurno dotrajali i ako se priključe na napon mogu izazvati druge kvarove. Također, nemamo niti jedan primjerak VCC V2000 kasete pa ionako ne možemo raditi neka testiranja. U slučaju drugih kvarova, treba biti svjestan činjenice da se danas više ne može nabaviti niti jedan specijalizirani čip za videorekordere iz 1970/80-tih godina, a o namjenskim filtrima, kristalima, dijelovima mehanizma, glavama i mikrokontrolerima da i ne govorimo.

Vidjeli smo da su modularni uređaji s početka 1980-tih godina odlični za edukaciju i ponavljanje gradiva iz analogne video tehnike. Grundig Video 2×4 M je primjer jednog sistema za kućne videorekordere koji se nije uspio razviti do kraja jer ga je za nepunih 10 godina posve istisnuo VHS sistem. Tako se nekad sveprisutni VHS videorekorderi danas još mogu relativno lako naći po raznim kućnim i drugim odlagalištima, a mi smo ovaj V2000 sistem sačuvali upravo zbog njegove slabije zastupljenosti.

Rastavljanje ili recikliranje ovog videorekordera neće donijeti nikakve posebno iskoristive elektroničke komponente tako da će vjerojatno opet završiti na otpadu iz kojeg je jednom već bio spašen. Na žalost, čini se da je to sudbina većine stare analogne elektronike koju više nitko nema volje izučavati, popravljati ili iz bilo kojeg razloga čuvati. Možda jednom neki mladi digitalni elektroničar (programer) naleti na ovu objavu, te iz čiste znatiželje ili dokolice baci pogled na konstrukciju i osnovni princip rada nekadašnjih analognih video sistema zapisa na traku.

Buduće generacije modernih elektroničara će biti naviknute na tiskane pločice izrađene robotskom mikrotehnologijom gdje su sve komponente vrlo sličnih oblika kao sićušni crni pravokutnici gusto naslagani jedan uz drugog i koje je nemoguće identificirati bez originalne servisne sheme. Ovdje pak mogu vidjeti kako su nekada elektroničke pločice bile lijepe, različite, šarolike i zabavne gdje za pregled komponenti nisu potrebne ni naočale, a ne elektronički mikroskop kao za većinu današnjih pločica 🙂