Danas je navabljen pogonski ampermetar za istosmjerne struje do 80 A oznake 8DD7AAK15, američkog proizvođača General Electric iz 1930-tih godina.
Kućište ampermetra je metalno, dimenzija 177x164x100 mm, a skala je raspona 120 mm.
Tvrtka General Electric (GE, The General Electric Company) osnovana je 1892. godine spajanjem tvrtki Edison General Electric Company i Thomson-Houston Electric Company, uz podršku tvrtke Drexel, Morgan & Co. Tvrtka je od početka uzela svoj udio na polju elektrodistribucije, rasvjete i energetike, zatim na polju radija, televizije i računala, te na polju proizvodnje električne energije. General Electric je realizirao mnoge akvizicije i prodaje raznih interesnih tvrtki uglavnom s područja energetike, industrije nafte i plina te televizijskih i filmskih medija. Vjerojatno je nemoguće nabrojati sva područja industrije i energetike u kojima je General Electric imao ili ima svoje interese. To je ogromna multinacionalna kompanija (konglomerat) sastavljena od više velikih poslovnih jedinica. I dalje težišno pokriva područja elektrodistribucije, energetike, zrakoplovnih motora, vjetroturbina, financija i softvera.
Pogonski ampermetri serije GE DD-7 odlikuju se velikom i lako čitljivom skalom. Također, skala je i lako izmjenjiva pa se uz upotrebu određenih shuntova mogu dobiti i drugi rasponi mjerenja. Može se primijetiti kako je skala sastavljena od dvije pločice. Na donjoj pločici je ispisana vrijednost samo za minimalni (nula) i maksimalni otklon skale, a na gornjoj pločici su ispisane ostale vrijednosti. Ovo je vjerojatno napravljeno zato da se isti tip kućišta lakše prilagodi mjernim sistemima koji nemaju linearnu mjernu skalu. Mjerne skalne su ispisane na papiru i zalijepljene na mesingane pločice. Ako se umjesto linearnog instrumenta sa zakretnim svitkom ovdje ugradi primjerice instrument sa pomičnim željezom koji ima nelinearnu skalu, onda je dovoljno izraditi i zalijepiti samo gornji dio skale. Sasvim sigurno da su se ova ista kućišta instrumenta koristila za ugradnju različitih istosmjernih i izmjeničnih voltmetara i ampermetara. U naš primjerak je ugrađen mjerni instrument sa zakretnim svitkom osjetljivosti 17,5 mA tako da se ovaj instrument uz upotrebu odgovarajućih predotpora može koristiti i kao pogonski voltmetar za razne mjerne opsege.
Uobičajeno je da se na poleđni pločice skale ispisuju tvornički brojevi, posebne oznake za konkretnu montažu i potpisi odgovornih osoba. Ponekad se ovdje mogu naći i datumske oznake, no ovdje to nije slučaj.
General Electric je proizvodio veliki broj pogonskih ampermetara i voltmetara za ugradnju na panele koji se baziraju na vrlo sličnom dizajnu. Oznaka patenta na slali instrumenta datira iz 1927. godine, no ovakvi instrumenti su se vjerojatno proizvodili dvadesetak godina, moguće i više. Danas je teško odrediti godinu proizvodnje određenog primjerka, a s obzirom na oznaku patenta i specifičnosti same konstrukcije ovakvi instrumenti bi mogli potjecati iz razdoblja od 1930-tih do 1950-tih godina.
Naš primjerak ampermetra je bez mjernih stezaljki i bez strujnog shunta što znači da se netko već bavio popravkom ili preinakom ovog instrumenta. Shunt se vjerojatno montirao na vanjskoj strani stražnje ploče kućišta zbog lakše izmjene i boljeg hlađenja.
Podaci ispisani na skali govore da se uz ampermetar mora koristiti shunt za maksimalnu struju od 80 A, a pad napona na toj struji je 50 mV. Naveden je i standardni podatak za dozvoljeni otpor poveznih vodova od 0,065 Ω kojim se mjerni instrument povezuje sa shuntom. Također, na armaturi instrumenta sa zakretnim svitkom ispisan je FSD od 17,5 mA. FSD (full scale deflection) je struja na kojoj kazaljka instrumenta postiže maksimalni otklon.
Shunt za naš instrument na struji od 80 A stvara pad napona od 50 mV koji onda mjeri instrument sa zakretnim svitkom. Mjerenjem smo potvrdili da je FSD još uvijek 17,5 mA no isti se postiže već na naponu od 35 mV. To znači da je instrument osjetljiviji nego bi trebalo.
Mjerenjem smo našli da je ukupni otpor mjernog kruga 1,12 Ω. Glede toga, treba reći da se svitak instrumenta sa zakretnim svitkom gotovo nikad ne shuntira izravno. Naime, otpor bakrenog svitaka instrumenta je dosta ovisan i temperaturi, tako da kod malih struja temperaturna promjena otpora svitka može znatno utjecati na FSD. Zato se svitku serijski dodaje kompenzacijski otpornik. To može biti otpornik znatno većeg otpora od otpora svitka i vrlo malog temperaturnog koeficijenta tako da je promjena zajedničkog otpora kompenzacijskog otpornika i svitka uslijed promjene temperature praktično zanemariva. Međutim, dodatkom velikog otpora smanjuje se osjetljivost mjernog sistema. Stoga se ponekad u seriju sa svitkom dodaje komadić specijalne žice malog otpora (oko 1 Ω) koja ima suprotni toplinski koeficijent (NTC) od svitka i time onda vrši njegovu temperaturnu kompenzaciju.
Na našem instrumentu možemo primijetiti malu žičanu spiralu u zelenoj izolaciji koja pokazuje otpor od 0,16 Ω i moguće služi za tu namjenu. Međutim, vjerojatno je u originalu postojao još neki kompenzacijski ili kalibracijski otpornik kojim se ukupni otpor, odnosno osjetljivost mjernog sistema podesila tako da se FSD postigne na naponu od točno 50 mV. S obzirom da je naš primjerak instrumenta doživio izvjesne preinake i ostao bez nekih dijelova, onda je ovdje nezahvalno dalje izvoditi neke zaključke.
Na armaturi instrumenta je oznaka tipa DD-6, dok je čitav uređaj označen kao tip DD-7. Ovo su dva dizajnom vrlo slična panel-instrumenta. Može se primijetiti da su tri nosača instrumenta za montažu na kućište podložena pločicama od par milimetara čime se vjerojatno prilagodio instrument tipa DD-6 na kućište tipa DD-7.
Robusni pogonski električni mjerni instrumenti poput ovog General Electric Type DD-7 ampermetra uz malo pažnje mogu preživjeti desetljeća rada, transporta i skladištenja, a da im se pri tome tolerancije ne povećaju iznad nominalnih vrijednosti. Metalna kućišta i montažni elementi mogu podnijeti puno mehaničkih, toplinskih, vibracijskih i sličnih vanjskih utjecaja. Međutim, ukoliko se mora vršiti popravak, preinaka i općenito rastavljanje ovih instrumenta onda je svejedno potrebna stručnost i izrazita pažnja u rukovanju. Isti sadrže mehanički i električni osjetljive dijelove koji se nepažnjom lako oštete. Najgori primjer je kad netko krene brzopleto i nestručno u popravak osjetljivih instrumenta što na kraju redovno završava izazivanjem još većih kvarova, gubljenjem i lomljenjem dijelova te mehaničkim i električnim štetama koje je kasnije nemoguće ili neisplativo popraviti.