Danas su dobivene na popravak električne klavijature (sintesajzer) Tone Bank MT-740 japanskog proizvođača Casio iz 1989. godine.
Tvrtka Casio vuče korijene iz 1946. godine kada je tokar Tadao Kashio osnovao vlastiti obrt za izradu mehaničkih dijelova mikroskopa pod nazivom Kashio Seisakujo, u Mitaka, Tokio. Tokarska radionica ostvarila je prvu veću dobit izumom držača cigareta postavljenog na prsten kako bi radnik mogao pušiti i dok je radio svoj posao. Kapital ostvaren ovim malim proizvodom od sredine 1950-tih godina je usmjeren za razvoj nove vrste kalkulatora. Cilj je bio unaprijediti postojeće mehaničke i električne kalkulatore tako da se umjesto sistema zupčanika koji su se pogonili ručno ili preko elektromotora koriste elektromagneti (solenoidi, releji). Prvi takav uspješan kalkulator Tadao Kashio dovršio je 1954. godine i to je bio prvi japanski elektromehanički kalkulator. Tijekom 1957. godine konstruiran je model 14-A, prvi potpuno električni kompaktni kalkulator na svijetu koji se temeljio na tehnologiji releja te je u lipnju te godine osnovan Casio Computer Co., Ltd. Tijekom 1974. godine Casio je proizveo svoj prvi ručni sat sa funkcijom automatskog kalendara Casiotron. U 1980-tim godinama Casio je počeo proizvoditi jeftine elektroničke klavijature (sintesajzere) i džepne LCD TV prijemnike, a od 1995. godine digitalne fotoaparate, mobitele, džepna računala i drugo. Tvrtka Casio danas proizvodi širok raspon potrošačke elektronike što uključuje satove, kalkulatore, elektroničke klavijature, digitalne kamere, registar blagajne, prijenosna i mini računala te PDA i databank uređaje, mobilne telefone, elektroničke rječnike, elektroničke igre, računalne pisače, prijenosne televizore i slično.
Prvi iskorak u svijet elektroničkog zvuka Casio je napravio 1979. godine sa kalkulatorom Casio Melody-80 kod kojeg je svakoj tipki kalkulatora pridružen jedan monofoni ton. Neka izračunata vrijednost od više brojeva tako bi bila popraćena tonovima što je kreiralo melodiju. Ubrzo je napravljeno više modela kalkulatora sa melodijom, a jedan od najpoznatijih je Casio VL-Tone 1 iz iste godine koji je kombinirao kalkulator, monofoni sintesajzer i sekvencer. Prvu pravu električnu klavijaturu Casio je lansirao 1980. godine pod nazivom Casiotone 201. Pokrivala je četiri oktave i proizvodila 29 zvukova različitih instrumenata. Najbolji modeli Casio sintesajzera nastali su 1984. i 1985. godine kada se Casio pokušao probiti na tržište profesionalnih sintesajzera (MT-400V, CT-410V, KX-101 i PT-7), a sličnih profesionalnih pokušaja je bilo još do 1988. godine. Do te godine Casio je još uvijek koristio analognu i polu-analognu tehnologiju za svoje sintesajzere dok se primjerice Yamaha potpuno prebacila na digitalne sintesajzere još 1983. godine. No kako se i Casio od 1988. godine napokon prebacio na digitalni hardver, novi modeli sintesajzera nisu donosili ništa posebno ni inovativno, većinom su to bile međusobno vrlo slične inačice sintesajzera za kućnu upotrebu.
Casio MT-740 je potpuno digitalni PCM (Pulse Code Modulation) tip sintesajzera. Kod takvih sintesajzera tonovi se ne generiraju analognim oscilatorima, nego su osnovni uzorci svakog tipa tona i ritma spremljeni u digitalnom obliku u memoriju sintesajzera. Casio MT-740 pokriva raspon od 5 oktava preko 61 (mini) tipke i može proizvesti 465 različitih tonova koji su organizirani u 27 banaka. To naravno ne znači da u memoriji ima snimljenih 465 uzoraka, ima ih snimljenih samo 30 i to su zvukovi koji oponašaju osnovne klasične muzičke instrumente. Iz tih osnovnih 30 tonskih uzoraka zatim se pomoću digitalnih algoritama kreira (miješa, modulira, sintetizira) paleta od ukupno 465 (više ili manje) različitih tonova.
Casio MT-740 nadalje može generirati 20 različitih automatskih ritmova koji se mogu pokretati i završavati automatskim varijacijama, a ritmovima se mogu automatski dodijeliti i predefinirani zvukovi instrumenata. Može polifonirati do 10 tonova istovremeno te ima jednostavan sekvencer, odnosno memoriju za snimanje i reprodukciju do 1250 nota. Klavijatura se naravno može podijeliti (osnovna melodija i pratnja), ugrađena je demo melodija, olakšano sviranje akorda pritiskom samo jedne tipke i slično. Opremljen je MIDI IN i OUT priključnicama. MIDI sučelje (Musical Instrument Digital Interface) omogućuje digitalno povezivanje više istih ili različitih (MIDI kompatibilnih) uređaja za zajedničku razmjenu tonova u cilju proširenih mogućnosti stvaranja, kreiranja, snimanja i drugih procesuiranja elektroničkog zvuka.
Casio MT-740 se bazira na mikrokontroleru (MCU) sa oznakom µPD938GD-005 (NEC) koji komunicira sa vanjskom ROM memorijom HN62404P (Hitachi) i RAM memorijom HM6264ALSP-12 (Hitachi). U ova tri čipa sadržan je praktično čitav digitalni dio sintesajzera sa generiranjem i kontrolom svih funkcija. Isti MCU je ugrađivan i u više drugih modela Casio sintesajzera poput MT-540, CT-660, CT-670 i sličnih modela koji dolaze sa oznakom “465 Sound Tone Bank” ili “210 Sound Tone Bank”.
Za dobivanje analognog zvuka na zvučnicima ugrađeni su 16-bitni D/A pretvornik LC7880 (Sanyo) i izlazno audio pojačalo LA4127 (Sanyo). Od pomoćnih čipova nalazimo 74HC174AP (Toshiba) koji sadrži šest D flip-flopa, te LA5668N (Casio) u kojem je sadržan regulator napona za +5V i +5,5V.
Sve komponente na ovom sintesajzeru su japanske. Tako je i zvučnik japanskog proizvođača Matsushita (Panasonic).
Otisnute oznake jasno ukazuju da je ovaj sintesajzer proizveden u lipnju 1989. godine.
Ovaj Casio MT-740 je ispravan i jedino mu treba napraviti novi mrežni adapter. Napaja se sa istosmjernim naponom od 9 V i troši struju do cca 420 mA. Mrežni adapter pak bi trebao biti dizajniran za nešto veću struju (najbolje 1 A) kako bi se spriječilo pretjerano zagrijavanje i osigurao duži životni vijek komponenti adaptera. DC konektor 5,5 x 1,7 mm mora imati pozitivan pol na vanjskom kontaktu, a negativan pol na unutrašnjem kontaktu.
Imam skupljenih stotinjak najrazličitijih adaptera i ni na jednom nije DC konektor 5,5 x 1,7 mm (uobičajeni je standard 5,5 x 2,1 mm) i niti jedan nije 9V/cca 1 A. Nevjerojatno je koliko je zapravo teško uopće nabaviti DC konektor 5,5 x 1,7 mm, a kada se i pronađe onda je višestruko skuplji od gotovo jednakog 5,5 x 2,1 mm. Postoji još jedan standard 5,5 x 2,5 mm kojeg je nešto lakše nabaviti.
Ako pak tražite gotove (zamjenske) adaptere za Casio MT-740, nikad ne možete biti sigurni što ćete dobiti iz Kine. Ovisno od modela Casio sintesajzeri mogu imati oba tipa konektora, no kinezima je to sve isto i iz njihovih oglasa je najčešće nemoguće utvrditi ni polaritet, a još manje dimenzije ugrađenog DC konektora. Najjeftiniji takvi SMPS adapteri koštaju oko 10 dolara (9V/1A), no ako želite biti sigurni da kupujete zamjenski adapter nedvojbeno sa konektorom 5,5 x 1,7 mm onda će isti biti tri puta skuplji, pogotovo ako još želite i EU tip mrežnog utikača.
Idemo li na vlastitu izradu adaptera, onda bi to morao biti klasični transformator sa punovalnim ispravljačem i filtarskim kondenzatorom. To će ispasti gabaritima prilično veći i teži adapter od danas sveprisutnih SMPS napajanja iste snage (9V x 1A = 9W) te bi bilo bolje iskoristiti neko gotovo tvorničko SMPS napajanje. No, s obzirom da nemam niti jedno za 9 V morao bi raditi preinaku nekog napajanja od 12 V, a tu je najveći problem što su svi SMPS adapteri ugrađeni u trajno slijepljeno plastično kućište koje je nemoguće otvoriti bez rezanja. Nikako ne bi htio krajnjem korisniku vratiti izolir-trakom omotano kućište adaptera sa prepravljenom originalnom elektronikom i još k tome isto tako zalijepljen famozni 5,5 x 1,7 mm DC konektor kojeg jedino mogu uzeti iz kompleta izmjenjivih konektora za univerzalne adaptere.
Jedno od rješenja je zamijeniti na pločici sintesajzera tu originalnu utičnicu za teško nabavljivi konektor 5,5 x 1,7 mm, utičnicom za standardni konektor 5,5 x 2,1 mm. No, sintesajzer nije moj i ne mogu mu narušavati originalni izgled. Istina da Casio MT-740 danas u najboljem slučaju vrijedi jedva 50 eura, no za deset ili sto godina tko zna. Možda postane klasik koji vrijedi čak i dvostruko više, naravno, samo ako ostane u originalnom i ispravnom stanju 😉
DC konektori 5,5 x 2,1 mm i 5,5 x 1,7 mm iz kompleta jednog univerzalnog adaptera. Iako vanjskim dimenzijama jednaki, unutrašnji promjeri sa razlikom od 0,6 mm itekako su primjetni. Konektor sa većim unutrašnjim promjerom nikako ne može ostvarivati dobar i siguran kontakt na utičnici s manjim promjerom. Dok je konektor 5,5 x 2,1 mm najviše raširen i uobičajen za većinu mrežnih adaptera, ovaj od 5,5 x 1,7 mm se vrlo rijetko koristi i teško nabavlja.
Nakon vaganja svih mogućnosti, na kraju je ispalo najbolje i najpovoljnije kupiti gotov SMPS adapter 9V/2A sa ispravnim (obrnutim) polaritetom na standardnom konektoru 5,5 x 2,1 mm koji košta 5 dolara, te mu dodati mali adapter sa 5,5 x 2,1 mm na 5,5 x 1,7 mm koji košta manje od 1 dolara. Iako kineski, pretpostavljam da će adapter deklariran na 2 A bez problema davati struju od 0,5 A. Mogući manji ripple nije problem jer sintesajzer ima ugrađene vlastite filtre i integrirani stabilizator za kritične napone (LA5668N).
Ovdje smo mogli vidjeti kako kod jeftinih digitalnih PCM sintesajzera čitav digitalni posao obavlja jedan specijalizirani mikrokontroler. On obavlja funkciju mješača, modulatora, timera i ostalih sklopova za dobivanje kombiniranih i polifonskih tonova. Kod novijih modela vjerojatno su ROM i RAM memorije kao i D/A pretvornik također ugurani u osnovni čip (kao i podrške za displeje), tako mu je onda praktično potrebno dodati samo izlazno audio pojačalo. PCM modulacijom se iz nekoliko desetaka osnovnih uzoraka (samplova) dobiva nekoliko stotina različitih sintetiziranih zvukova, no realno, prosječni korisnik (neprofesionalni glazbenik) primarno ih ionako neće koristiti više od svega nekoliko njemu najljepših. Vjerojatno je rijetko tko uopće i samo isprobao svih tih 465 zvukova i zapamtio gdje se nalaze na dugačkom popisu na prednjoj ploči sintesajzera, a isto vrijedi i za sve ostale funkcije i mogućnosti sintesajzera. No, ovo je svakako početnički model čija uloga je privući eventualne nove glazbenike, a onaj tko ustraje, znat će kada je vrijeme za kupnju nekog boljeg modela 🙂
