Danas je nabavljen 4-kanalni svjetlosni efekt koji modulira svjetlost žarulja u ritmu audio signala (muzike), popularnog naziva “Light Show”. Uređaj je izrađen u samogradnji tijekom 1970-tih godina.
U svojem najjednostavnijem obliku light-show uređaji su se radili sa tiristorima ili triacima kojima je izravno upravljao audio signal doveden sa nekog pojačala. S obzirom da je uvijek postojala mogućnost proboja triaka čime bi mrežni napon došao izravno na ulaz pojačala, audio signal se obično galvanski odvajao transformatorom koji je onda ujedno i služio za bolju prilagodbu impedancija. Kod višekanalnih light-show uređaja, audio signal se za svaki kanal filtrirao različitim filtrima, kako bi se dobilo različito upravljanje izlaznim triacima i time bolji višekanalni svjetlosni efekt. Takav je i ovaj naš 4-kanalni light-show.
Ovo je elektronička shema našeg uređaja. Upotrijebljeni su triaci 8T64A koji mogu podnijeti napone do 600 V i struje do 4 A. Triaci i tiristori su u 1970-tim godinama bili najskuplji i najteže dobavljivi elementi pri gradnji light show uređaja, te su obično bili i temeljno polazište za gradnju. Potrudili smo se što preglednije nacrtati elektroničku shemu, no da bi se jasno razlikovali pojedini filtri nacrtati ćemo ih zasebno.
Očekivano, prvi kanal propušta samo visoke frekvencije (iznad 10 kHz), drugi kanal propušta viši audio opseg, treći kanal niži audio opseg, a četvrti kanal propušta samo najniže (bas) audio frekvencije (ispod 100 Hz).
Ono što smo htjeli da se ovdje uoči, to je način spajanja kondenzatora unutar filtra. Ako je kondenzator serijski vezan, onda je riječ o visoko-propusnom filtru. Ako je kondenzator vezan paralelno audio izvoru, onda je riječ o nisko-propusnom filtru. Ukoliko pak imamo kombinaciju serijski i paralelno vezanih kondenzatora, onda se radi o složenom filtru koji se sastoji od visoko i nisko propusnih filtara, odnosno riječ je o pojasnom filtru. Lijepo vidimo da je prvi filtar visoko-propusni, zatim slijede dva pojasna filtra, a posljednji filtar je nisko-propusni sa paralelno vezanim kondenzatorom.
Danas postoje gotovi kalkulatori i programi za izračune i proračune različitih vrsta filtara. U našem slučaju signal se na svaki filtar dovodi preko potenciometra (djelitelja napona) no taj promjenjivi otpor osim što određuje jačinu audio signala također u nekoj mjeri mijenja i frekvencijsku karakteristiku filtra. Jednako tako i izlazna impedancija može utjecati na karakteristiku filtra. U našem light-show uređaju ugrađeni su najjednostavniji pasivni RC filtri koji sasvim sigurno ne osiguravaju neko precizno i oštro filtriranje, no to za ovakav uređaj i nije previše bitno.
U zlatno doba elektroničke samogradnje light-show uređaji su bili visoko zastupljeni za gradnju, odmah iza audio pojačala i mikseta. I ja se sjećam svojeg prvog 3-kanalnog light-showa sa tada dostupnim najjeftinijim Iskrinim triacima KT206 (600V/3A) ili KT207 (400V/5A). Čak i bez upotrebe filtara, samo sa različitim nivoima audio signala koji se preko potenciometara dovode na triak, moglo se dobiti lijepo i efektno razdvajanje svjetla za svaki kanal. U to vrijeme u disko klubovima nije bilo lasera, magli i svakakvih vizualnih efekata kao danas. Disko-kugla, stroboskop i light-show sa klasičnim žaruljama u boji bili su u najviše slučajeva jedini svjetlosni efekti na plesnom podiju, a sve to se onda nerijetko radilo i u samogradnji za neke male privatne zabave i žurke 🙂