Danas je nabavljen uređaj za analizu zasićenosti boja kod izrade fotografija u boji iz filmskih negativa PCA 060, proizvod nizozemske tvrtke Philips iz 1970-tih godina.
Tvrtka Philips osnovana je 1891. godine te je do danas prerasla u jednu od vodećih svjetskih kompanija za proizvodnju elektronike. Poslovanje je započela proizvodnjom električnih žarulja, a 1916. godine Philips je proizveo i svoju prvu rendgensku cijev. Od 1927. godine Philips započinje proizvodnju radio aparata, a zatim i elektronskih cijevi. U 1930-tim godinama tvrtka već proizvodi medicinsku rendgensku opremu, predstavlja svoj prvi TV prijemnik te pionirski električni aparat za brijanje sa rotirajućim noževima (Philishave). 1963. godine Philips uvodi standard za snimanje zvuka na audio kazetu – Compact Audio Cassette, koji postaje globalni prihvaćen, a 1970-te godine obilježio je inovacijama poput štednih žarulja, optičkih telekomunikacijskih sustava, optičkog diska LaserVision i vrlo uspješnog Compact Disc (CD) sustava razvijenog u suradnji sa tvrtkom Sony. Sa istom tvrtkom je krajem 1990-tih godina razvijen i DVD sustav, a oba standarda doživjela su globalni uspjeh i najbrže rastući proizvod za kućnu elektroniku u povijesti. Philips danas proizvodi širok i raznolik spektar komercijalnih i profesionalnih elektroničkih uređaja i komponenti.
Color Analyzer PCA 060 služi kao pomoćni uređaj za podešavanje filtara fotografskog aparata za povećavanje prilikom izrade fotografija sa filmskih negativa. Ovim uređajem analizira se intenzitet triju osnovnih boja sa filmskog negativa (žuta, magneta, cijan) kako bi se na temelju toga mogli najoptimalnije podesiti kolor filtri na aparatu za uvećavanje negativa, odnosno za projekciju slike sa negativa na fotografski papir.
Postupak mjerenja uključuje namještanje vremena osvjetljavanja fotografskog papira (sec.) te zatim mjerenje intenziteta svake pojedinačne boje. Svaka boja se potenciometrom podešava na nulti (središnji) položaj kazaljke instrumenta (balance) i na kraju dobivamo potenciometre postavljene na nekoj vrijednosti (0 – 20) za svaku boju. Te vrijednosti se zatim koriste za podešavanje filtara na samom aparatu za izradu fotografija kako bi se dobila bojama ujednačena fotografija.
Uređaj PCA 060 dakle možemo promatrati kao svojevrsni selektivni svjetlomjer za tri boje. Kao senzor za mjerenje intenziteta se koristi foto dioda preko koje se automatski postavlja pripadajući optički filtar, ovisno koja je od tri boje odabrana za mjerenje. Sam postupak mjerenja se u osnovi vrši ovako:
- potenciometrom “sec.” podesi se željeno vrijeme trajanja osvjetljavanja foto-papira (5 – 40 sekundi)
- sklopka se postavi na prvu boju (Y – žuta) te se žutim potenciometrom namjesti nula (sredina) na skali instrumenta
- nakon toga sklopka se postavi na drugu boju (M – magneta) te se magneta potenciometrom opet namjesti nula (sredina) na skali instrumenta
- na kraju se sklopka se postavi na treću boju (C – cijan) te se cijan potenciometrom i ovdje namjesti nula (sredina) na skali instrumenta
Time su potenciometri namješteni na one vrijednosti kolika je razlika između intenziteta pojedinih boja. Te vrijednosti služe za korekciju filtara boja na aparatu za osvjetljavanje foto-papira kako bi intenzitet boja na fotografiji bio ujednačen. Neki put se ne mogu dobiti nule na instrumentu za sve tri boje što znači da je potrebno promijeniti vrijeme osvjetljavanja.
Analizator boja i optički senzor. Riječ je o prilagođenoj izvedbi selektivnog svjetlomjera za tri osnovne boje. Mjerenje intenziteta pojedine boje bira se sklopkama, a ovisno o odabranoj boji elektromehanički sistem u senzoru sam mijenja optičke filtre za pojedinu boju.
U kompletu Color Analyzera PCA 060 dobiva se disperzijski filtar koji se zakači za objektiv aparata za povećanje, mali adapter za senzor mjerača u koji se mogu staviti dodatni vanjski filtri i mrežni adapter. Adapter na svojem izlazu daje izmjenični napon od 5 V.
U unutrašnjosti senzora lijepo se na zupčaniku vide tri filtra, svaki za jednu osnovnu boju. Filtri se okreću pomoću mehanizma sa elektromotorom i pravilno pozicioniraju zahvaljujući spregnutim sklopkama. Ispod filtra nalazi se foto-dioda kao senzor intenziteta svjetla. Mjerno pojačalo bazira se na dva operacijska pojačala CA3130 (RCA). Pogonski napon za elektromotor je 2 V.
Osnovni razlog zašto se za promjenu filtara koristi automatski elektromehanički sistem je taj da se spriječi bilo kakvo pomicanje senzora sa mjerne točke, što bi se sasvim sigurno dešavalo da se filtri mijenjaju ručno ili preko kakvog ručnog preklopnika.
U doba analogne fotografije razni proizvođači proizvodili su više tipova ovakvih uređaja za analizu boja kod izrade kolor fotografija. Takav uređaj je štedio materijal i vrijeme jer se nije moralo čistom metodom pokušaja tražiti najbolje postavke za dobivanje najbolje fotografije. Odmah ćemo reći kako izrada kvalitetnih fotografija iz filmskih negativa u profesionalnim, a pogotovo u kućnim ili amaterskim foto-studijima nije bila ni blizu jednostavna kao današnja digitalna izrada fotografija. Fotograf je morao točno znati koji tip foto-papira koristi i kako je taj tip papira osjetljiv na pojedine boje, a isto vrijedi i za razvijače i druge kemikalije koje se koriste u postupku izrade fotografija. Čak je i uz najbolje aparate za osvjetljavanje foto-papira preko filmskih negativa trebalo imati dodatne uređaje za fino izoštravanje, mjerenje svjetlosti selektivnih boja i ukupne svjetlosti, razne filtre, precizne tajmere i slično kako bi dobili najbolju moguću fotografiju. Bilježenje na desetke karakteristika odabranog materijala i pribora te izračuni najrazličitijih parametara i postavki pratili su fotografa kroz cijeli postupak dobivanja kvalitetne fotografije.
Današnji digitalni aparati su automatski, slike su gotove istom brzinom kojom se i okidaju, snima se beskonačno puno fotografija svega i svačega i sve se čuva na gigabajtnim memorijama. No, treba primijetiti jednu bitnu razliku. Nekad su fotografije bile skupe i rijetke. Čuvale su se generacijama, spremale u albume (ili kutije od cipela) i svakom prilikom ponovno razgledavale. Danas, većina fotografija ne traje duže od jednog kratkog pogleda. One više nisu primarno orijentirane na bilježenje lijepih uspomena i kvantiteta fotografija je posve zagušila njihovu kvalitetu, pojedinačnu vrijednost ili trajnost. S druge strane, meni je fotografija omogućila razgledavanje elektroničkih uređaja kad god poželim bez da ih za to moram stalno rastavljati i sastavljati i uštedjela mi je trud da uvijek znam sve sastaviti onako kako sam i rastavio. Stoga neću puno kritizirati ni ovu današnju modernu fotografiju, no činjenica je da to više nije umjetnost i majstorski zanat kakav je nekad bio 🙂