Danas je nabavljen modul dvojničkog telefonskog preklopnika oznake ARK 511 512, proizvođača Tesla telekomunikacije Zagreb iz 1970-tih godina.
Tvornica telekomunikacijskih uređaja Nikola Tesla u Zagrebu poslovala je u razdoblju 1949. do sredine 1990. godina kada je većinski preuzeta od švedskog Ericssona (sa kojim je još od 1953. godine imala poslovnu suradnju) i nastavila poslovati kao Ericsson Nikola Tesla. Tvornica se bavila proizvodnjom uređaja i komponenti za telefoniju uključujući i izradu tiskanih pločica. Proizvodi ove tvornice činili su veliki udio u izgradnji i održavanju domaće telekomunikacijske mrežne infrastrukture, a velikim dijelom tvornica je bila orijentirana i prema izvozu, uglavnom prema bivšem SSSR-u.
Naš modul tek je jedan sitni segment od širokog spektra različitih komponenti za telefoniju koje je proizvodila tvornica Nikola Tesla u zagrebu, no predstavlja lijep primjerak jednih od dva osnovna proizvoda tvornice: releji i tiskane pločice.
Mosni diodni ispravljači i zener diode ispravljaju i reguliraju napon za svitke releja koji pak preklapaju telefonsku liniju na odgovarajućeg pretplatnika.
Prema shemi vidimo da bi to mogao biti sklop koji jednu telefonsku liniju dijeli na dva pretplatnika, gdje zauzeće linije od strane jednog pretplatnika automatski isključuje mogućnost korištenja te linije od strane drugog pretplatnika. Kada bi ova dva pretplatnika bila spojena na telefonsku liniju paralelno bez ove relejne sklopke, tada bi jedan pretplatnik podizanjem slušalice dok je u tijeku zauzeće veze drugog pretplatnika zapravo mogao paralelno slušati komunikaciju tog pretplatnika.
Relej Tvornice telekomunikacijskih uređaja Nikola Tesla.
Relej Tvornice telekomunikacijskih uređaja Nikola Tesla nosi oznaku MONOSTABLE RELAY 120K-80428. Monostabilni releji su zapravo najuobičajeniji tip releja kod kojih se dovođenjem napona na zavojnicu preklapa jedan položaj sklopi (kontakata), a izostankom napona sklopke se vraćaju u početni položaj. Za razliku od njih, kod bistabilnih releja izostankom napona sklopke se ne vraćaju u prvobitan položaj nego zadržavaju zadnje stanje postignuto zadnjim dovođenjem napona. Za povratak u prvobitno stanje potrebno je opet dovesti napon ili na neki drugi način (mehanički ili električki) resetirati sklopke releja. Osim ovih postoji još na desetke drugih tipova releja. Neki se mogu uključivati izmjeničnim, neki istosmjernim naponom, a kod nekih i polaritet istosmjernog napona različito uključuje sklopke. Zavojnice releja se obično mogu napajati širim rasponom napona (nekoliko volti), no postoje releji koji su dizajnirani da reagiraju na neku točno određenu visinu dovedenog napona, a ta reakcija opet može biti na jednoj razini (vidi objavu Relej sa zakretnim svitkom Typ E 51-1) ili na više različitih razina napona.
Aluminijski elektrolitski kondenzatori serije PEG124 švedskog proizvođača RIFA. RIFA je neke kondenzatore označavala šifrom, pa je teško iščitati vrijednosti bez adekvatne tablice. Oznaka PEG124 HJ 410 M, označava aluminijski elektrolitski kondenzator sa aksijalnom montažom (PEG124), za nominalni napon 25 V (slovo H), dimenzija 37×20 mm (slovo J), kapaciteta 1000 µF (kod 410), visokih performansi (slovo M). Visoke performanse se odnose na dugi vijek trajanja (Long Life) od 10 godina na tipičnim temperaturama 0-40°C ili 27500 sati na temperaturi +105°C. Ove kondenzatore i danas proizvodi tvrtka Kemet kao nasljednica RIFA-e.
Film kondenzatori (metalizirani poliester) serije PHE351 švedskog proizvođača RIFA. RIFA film kondenzatori široko su korišteni kao naponski filtri u uređajima iz 1970-ih i 1980-ih godina. Poznati su po tome što nakon duljih razdoblja neuporabe otkazuju najčešće eksplozivnim pucanjem prozirnog plastičnog kućišta.
RIFA (skraćenica od Radioindustrins Fabrik Aktiebolag) je bila švedski proizvođač otpornika i kondenzatora. Osnovana je 1942. godine u sklopu švedske kompanije za elektriku ASEA primarno kao proizvođač kondenzatora za švedsku radio industriju. Nakon 2. svjetskog rata tvornicu RIFA počeo je preuzimati Ericsson i do 1947. godine je postao njezin jedini vlasnik. Do 1967. godine RIFA je proizvodila isključivo različite tipove kondenzatora, a onda je kupila tvrtku Svenska Elektronrör AB, te 1971. ostvarila suradnju i sa američkim National Semiconductorom čime je dobila kapacitete za proizvodnju elektronskih cijevi i poluvodiča. U 1980-tim godinama RIFA je postala ključni element Ericssonovog poslovanja i ostvarila je suradnju sa više vodećih proizvođača poluvodiča (AMD, Motorola, Texas Instruments) čime je mogla proizvoditi moderne elektroničke elemente, posebice integrirane krugove. Početkom 1988. godine RIFA je prodala svoje poslovanje s kondenzatorima tvrtki Finvest Oy (vlasnik kondenzatora robne marke Evox), koja je zadržala i robnu marku RIFA. Kasnije su se Evox i RIFA spojili u Evox Rifa AB, a nju je preuzeo KEMET. Stoga se od 1990-tih godina na kondenzatorima koji potječu od tvornice RIFA mogu naći oznake RIFA, Evox, Kemet i Yageo. Tijekom 1988. preostali pogoni tvrtke RIFA za proizvodnju poluvodiča preimenovani su u Ericsson Components AB, a ubrzo nakon toga u Ericsson Microelectronics AB.
Ispravljačke diode 1N5060 (400 V / 2 A) američkog proizvođača General Instrument i zener diode za 22 V 1N969B američkog proizvođača Motorola.
Iz oznaka na pločici, shemi i samim elementima nigdje se ne može iščitati točna godina proizvodnje ovog modula, no prema upotrijebljenim elementima i tehnologiji izrade isti svakako možemo svrstati u razdoblje 1970-tih ili 1980-tih godina. Na pločici sa strane tiskanih veza otisnut je žig 77 što bi moglo upućivati i na 1977. godinu.
Iako u ovoj tajanstvenoj plavoj kutijici koja vanjskim izgledom tek upućuje na neku telefonsku komponentu domaćeg proizvođača nismo pronašli ništa spektakularno, ipak smo iz svega ponešto saznali o tehnologiji izrade elektroničkih komponenti i pločica renomiranih domaćih i stranih proizvođača od prije 40-tak godina. Sasvim dovoljno za korisno i praktično iskoristiti vrijeme jednog slobodnog poslijepodneva 🙂