Danas je nabavljen baterijski radio prijemnik za srednji i kratki val Grand Prix GP-803, japanskog proizvođača Hokuto Radio Corporation (HRC) iz 1963. godine.
Mjerna jedinica za frekvenciju herc (Hz) uvedena je 1960. godine, no stara oznaka “ciklusi u sekundi” zadržala se na nekim uređajima još do kraja 1970-tih godina (KILO CYCLE = kHz, MEGA CYCLE = MHz).
Na bočnim stranama nalaze se sklopka za prebacivanje frekvencijskih opsega i priključnica za vanjske slušalice, a na donjoj strani je poklopac kućišta za smještaj šest AA baterija 1,5 V.
Tvrtka Hokuto Radio Corporation (HRC) je vjerojatno nastala 1960. godine no čini se da je ubrzo preuzeta od strane drugih (uspješnijih) japanskih proizvođača potrošačke elektronike (Onkyo, Toshiba). Bila je registrirana za proizvodnju radio i TV uređaja, a danas pod imenom tvrtke Hokuto možemo naći nekoliko modela malih baterijskih prijemnika trgovačke marke Grand Prix.
Ovaj natpis zaslužen je time što se tuner bazira na dva tranzistora (poseban tranzistor za lokalni oscilator i poseban tranzistor za mješač) te sadrži dva stupnja selektivnog MF pojačanja. Time je poboljšana osjetljivost i selektivnost prijemnika, ako ga usporedimo sa većinom drugih malih baterijskih prijemnika koji su obično imali svega jedan tranzistor u tuneru i nerijetko samo jedan stupanj MF pojačanja.
Prijemnik GP-803 pokriva srednjevalni radio difuzni opseg 535-1605 kHz i gotovo čitav kratkovalni opseg 6-26 MHz (podijeljeno u dva opsega).Radi na četiri standardne AA baterije 1,5 V (ukupno 6 V).
Vanjski dizajn prijemnika karakterističan je za rane 1960-te godine. Broj ugrađenih tranzistora jasno je istaknut na prednjoj ploči jer je to bilo doba sve većeg prelaska sa cijevnih radio uređaja na tranzistorske prijemnike te je ovakav natpis svakako marketinški dobro izgledao i privlačilo kupce te nove tehnologije. Korisnici su bili naviknuti da je bolji onaj cijevni prijemnik koji ima više elektronskih cijevi, tako da je onda i prijemnik sa 8 tranzistora svakako bio privlačniji od nekog sa manje ugrađenih tranzistora. U to vrijeme su najviše bili rašireni mali baterijski AM prijemnici sa 7, 6 ili čak samo 5 i manje tranzistora, tako da je ovaj Grand Prix GP-803 svakako spadao u višu klasu.
Frekvencija na skalama označena je u KILO CYCLE i MEGA CYCLE jedinicama (ciklusi u sekundi). Iako je mjerna jedinica HERC usvojena 1960. godine, stara jedinica “ciklus u sekundi” koristila se još do kraja 1970-tih godina kada je uglavnom istisnuta iz upotrebe.
Prijemnik ima praktično školski dizajn i raspored elemenata na tiskanoj pločici. Na lijevoj strani su elementi tunera, odmah do njega elementi MF pojačala, a desno od zvučnika su elementi NF audio pojačala. MF transformatori su standardnim bojama (crvena, žuta, bijela, crna). Detektorska dioda je na očekivanom mjestu odmah pored zadnjeg crnog MF transformatora. Pločica sa šest trimer kondenzatora u krugu tunera služi za fino ugađanje frekvencija ulaznih antenskih titrajnih krugova i titrajnih krugova lokalnog oscilatora za sva tri frekvencijska opsega. Na feritnom štapu (feritnoj anteni) jasno se vide zavojnice za svaki frekvencijski opseg. Prva sa najviše namotaja je za srednji val, slijedi zavojnica sa 6 namotaja za viši kratkovalni opseg i zavojnica sa 8 namotaja za niži kratkovalni opseg. Za srednji val energija titrajnog kruga uzima se preko posebnog namotaja odmah uz namotaj zavojnice titrajnog kruga, a za kratkovalne opsege energija se uzima preko izvoda na zavojnicama titrajnog kruga.
Prijemnik GP-803 se bazira na osam tranzistora i jednoj diodi. Iako nemamo nikakvu shemu za ovaj prijemnik po rasporedu elemenata na pločici jasno se vidi da dva tranzistora rade u tuneru (lokalni oscilator i mješač), dva tranzistora su za dva stupnja MF pojačanja, a preostala četiri tranzistora rade u klasičnom protufaznom (push-pull) transformatorskom NF audio pojačalu. Dioda je naravno za AM detekciju. S obzirom na tuner sa dva tranzistora (uobičajeno za ovakve male baterijske prijmenike je da u tuneru radi samo jedan tranzistor – samooscilirajući mješač) te dva stupnja selektivnog MF pojačanja (455 kHz) ovaj prijemnik je zaslužio natpis na zadnjoj strani: “Ovo je prijemnik visoke osjetljivosti i vrhunske selektivnosti dizajniran od strane odličnih inženjera”.
Kao što se vidi na našoj blok shemi, uspjeli smo identificirati tipove ugrađenih germanijskih tranzistora i VF lončiće koji su u standardnim bojama. Kod AM prijemnika za više opsega, preklapanjem opsega zapravo se preklapaju elementi LC titrajnih krugova u ulaznom RF (antenskom) selektivnom krugu i paralelno u lokalnom osilatoru koji mora raditi na frekvenciji za 455 kHz različitoj od prijemne frekvencije. Radi uštede elemenata, dvojni spregnuti promjenjivi kondenzator za odabir prijemne frekvencije je zajednički za sva tri opsega, tako da se i on mora preklapati na odgovarajuće zavojnice titrajnih krugova. Sve ovo sklopku za preklapanje opsega može činiti prilično složenom.
Nadalje, svi ti LC elementi imaju svoje tolerancije, pa je potrebno osigurati i trimer kondenzatore za točno ugađanje frekvencija titrajnih krugova za sva tri opsega. Na našem prijemniku lijepo se vidi pločica sa 6 trimer kondenzatora kojima se ugađaju frekvencije antenskog titrajnog kruga i titrajnog kruga lokalnog oscilatora za sva tri frekvencijska opsega. U modernijim inačicama ovi trimer kondenzatori se ugrađuju u isto kućište sa spregnutim promjenjivim kondenzatorima za odabir prijemne frekvencije.
MF pojačala (455 kHz) su klasična kakva srećemo kod svih superheterodinskih prijemnika toga doba, dakle sadrže samo selektivne MF transformatore, dok su se keramički MF filtri široko počeli koristiti tek u 1980-tim godinama.
NF pojačalo je klasično protufazno (push-pull) pojačalo sa transformatorima. Temperaturna stabilizacija radne točke izlaznog para tranzistora izvedena je pomoću termistora (NTC) što je uobičajeno za 1960/70-te godine, a kasnije su se za tu ulogu sve više počele primjenjivati silicijske diode.
Na tranzistorskim prijemnicima iz 1960-tih godina još uvijek je veliki dio šasije bio metalan. Iako su se koristile pločice sa tiskanim vezama i dalje je veliki broj spojeva riješen dodatnim ožičavanjem. Vidimo da sve ovo otežava servis uređaja jer su mnoga lemna mjesta nedostupna prije demontaže dijelova šasije i odlemljivanja nekih poveznih žica.
Kod ovakvih uređaja svakako treba izbjegavati demontažu spregnutog sistema za pogon birača postaja i skale jer koliko god se čini jednostavan, njegovo sastavljanje se često može pretvoriti u petljav i dugotrajan proces.
Izvlačiva antena (montirana na desnoj strani šasije) duljine je oko 60 cm što svakako nije puno za kratki i srednji val no ipak omogućuje bolji prijem nego samo sa unutrašnjom feritnom antenom. Vanjska antena obično se spaja na preko kondenzatora na vrući kraj ulaznog RF antenskog titrajnog kruga.
Detalj na AM detektorsku diodu (lijevo) i na elemente NF pojačala (desno). Ispred audio transformatora (plavi – driver, crveni – izlazni push-pull) uočava se termistor (okrugli element u sivoj boji) za temperaturnu stabilizaciju radne točke izlaznih tranzistora.
Elementi AM tunera i MF pojačala (lijevo) te detalj na sklopku za izbor frekvencijskih opsega. Već po našoj blok-shemi vidimo koliko je puno elemenata potrebno prebacivati kod svake promjene frekvencijskog opsega tako da se ova sklopka svakako mora sastojati od većeg broja višepolnih segmenata. Zahvaljujući robusnoj konstrukciji, ova sklopka je u funkciji i nakon ugradnje prije 60 godina.
U prijemnik Grand Prix GP-803 ugrađen je mali indikacijski instrument za pokazivanje stanja baterija i jačine prijemnog signala (BATT/TUN). Ovakvi instrumenti više su uobičajeni kod baterijskih primopredajnika nego kod prijemnika. Kod primopredajnika se odabir vrste mjerenja obično vrši preko PTT sklopke, pa kad je uređaj na prijemu onda je uključeno pokazivanje jačine prijemnog signala, a kad je uređaj na predaji onda je uključeno mjerenje napona baterija.
No kako se ovo prebacivanje vrste mjerenja onda vrši kod našeg prijemnika. Ovdje je na zgodan način izvedeno da instrument zapravo istovremeno reagira na obje veličine. Kad se nalazimo na nekoj prijemnoj frekvenciji bez signala, kazaljka će pokazivati puni otklon (krajnji lijevi otklon), odnosno onoliki najveći otklon koliki je napon baterija. Crveno područje pada na napon od 3 V i tu prijemnik još uvijek radi nekim smanjenim intenzitetom. Dakle, ukoliko nas zanima stanje baterija, prijemnik moramo postaviti na neku frekvenciju bez signala, odnosno moramo jednostavno potražiti najveći otklon kazaljke koji možemo dobiti. Čim se postavimo na neku frekvenciju gdje postoji prijemni signal, otklon kazaljke će se više ili manje smanjiti i time dobivamo indikaciju jačine prijemnog signala. Tako će kod najjačih signala otklon kazaljke će biti posve prigušen, dakle na nuli (krajnji desni položaj).
Ovo je vrlo zanimljivo rješenje i šteta što nemamo shemu da proučimo ovaj sklop, no sasvim sigurno funkcionira tako da se mjeri struja (pad struje) u emiterskom krugu PNP tranzistora 1. MF pojačala.
Prijemnik Grand Prix GP-803 specifičan je po tome što osim standardnog radio difuznog srednjevalnog opsega pokriva i gotovo čitav kratkovalni opseg. Time se ovim prijemnikom mogao uhvatiti veliki broj tadašnjih odašiljača. Kad se tome pridoda ugrađenih osam tranzistora i time poboljšana shema tunera te lijepo dizajnirano kućište sa indikacijskim instrumentom onda je ovaj prijemnik zasigurno bio vrlo privlačan za kupnju. Što se tiče kvalitete izrade, dovoljno će biti reći da je prijemnik i danas, 60 godina kasnije, još uvijek u funkciji 🙂