Danas je nabavljen mjerač broja okretaja i kuta paljenja na automobilskim benzinskim motorima oznake SD 16 njemačkog proizvođača Prüfrex iz prve polovice 1960-tih godina. Tvrtka Prüfrex osnovana je 1933. godine te je i danas prisutna na tržištu. Kroz čitavo razdoblje postojanja bavi se razvojem, proizvodnjom i prodajom električnih testnih uređaja za automobilske motore te komponenti namijenjenih za električne sustave paljenja i upravljanja radom automobilskih motora.
Do sada smo opisali već nekoliko testera istih funkcija i iste namjene kao i ovaj Prüfrex SD 16:
- C4328 – univerzalni instrument za autoelektričare
- YAZAKI set za autoelektriku
- Koch und Overbeck 4030
- SUN CP 7601
- Engine Tune-up Analyzer Sanpet R-601B
- SUN 900 SCOPE MOTOR TESTER
Svi ovi instrumenti predviđeni su za mjerenje broja okretaja i kuta paljenja na benzinskim motorima sa platinskim prekidačem u sustavu električnog paljenja. Iako smo princip tih mjerenja već na nekoliko načina detaljno opisali u navedenim objavama, ukratko ćemo još jednom ponoviti o čemu se tu radi. Mjerenje broja okretaja i kuta paljenja zapravo se mjeri mjerenjem srednje vrijednosti napona na platinskom prekidaču.
Kod mjerenja broja okretaja, ukoliko se motor okreće brže, odnosno radi s većim brojem okretaja, utoliko se povećava i brzina ciklusa prekidanja akumulatorskog napona na platinskom prekidaču. To znači da ćemo na prekidaču imati naponske impulse veće frekvencije (bit će ih više u jedinici vremena) pa će i srednja vrijednost napona biti veća. Da bi ovo funkcioniralo svi impulsi moraju biti jednakog vremena trajanja pa se koriste jednostavni elektronički okidači koji će svaki prekidni ciklus pretvoriti u impuls jednakog trajanja. U unutrašnjosti našeg instrumenta lijepo se vidi tranzistor i diode koje rade u tom krugu.
Kod mjerenja kuta paljenja pak nam je važan odnos vremena između otvorenog i zatvorenog platinskog prekidača u jednom ciklusu. Što je platinski prekidač duže zatvoren i kraće otvoren, to će i napon biti duže prisutan, odnosno naponski impuls će biti dužeg trajanja od pauza između njih, pa će instrument pokazivati veću srednju vrijednost napona.
Treća mogućnost mjerenja koja je ugrađena u Prüfrex SD 16 je mjerenje otpora zatvorenih kontakata platinskog prekidača. On bi kod ispravnog prekidača trebao biti što bliže nuli (crveno polje na posljednjoj skali). Što su kontakti više istrošeni, zaprljani, pregorjeli ili iz nekog drugog razloga ne ostvaruju dobar električni kontakt to će i otpor između njih biti veći. Za rad ovog mjerača otpora, kako i kod svakog ommetra, potrebno je osigurati baterijski izvor napona i kalibrirati kazaljku instrumenta tako da kod kratkog spoja pokazuje pun otklon skale.
Iako električnu shemu mjerača Prüfrex SD 16 nemamo (zbog zamršenosti konstrukcije je nećemo ni crtati) po više elemenata vidimo da se ovdje radi o višoj klasi ove vrste mjerača, naravno uvažavajući njegovo razdoblje nastanka. Mjerači broja okretaja i kuta paljenja iz prve polovice 1960-tih godina obično ne bi sadržavali aktivne komponente (tranzistore ili elektronske cijevi) već bi se impulsi za pojedina mjerenja oblikovali jednostavnim filtrima i izbojima kondenzatora. U našem slučaju pak je ugrađen germanijski PNP tranzistor AC 151 (Siemens), dvije germanijske diode OA 85, a također vidimo i zavojnicu u sklopu filtra za uklanjanje VF smetnji na ulaznim stezaljkama. Nadalje, tu je čak pet kalibracijskih potenciometara tako da se svaki mjerni opseg može fino kalibrirati za što točnije mjerenje.
Očito da se kod mjerača Prüfrex SD 16 težilo preciznosti i pouzdanosti, a ne niskoj proizvodnoj cijeni tako da je ovaj uređaj u prvoj polovici 1960-tih u Njemačkoj koštao oko 400 DEM, a to je ekvivalent današnjih 900 Eura. Naravno, Prüfrex je paralelno proizvodio i čitav niz drugih električnih mjerača u kućištima istog dizajna koji su se mogli kombinirati u mjerne setove na prikladnim stalcima i drugim dodacima i koji su kao takvi bili namijenjeni za profesionalnu upotrebu u tvornicama i autoservisima.
Kod benzinskih motora sa starim sustavima paljenja pomoću mehaničkih platinskih prekidača sklonih trošenju često je bilo potrebe za provjerom, podešavanjem i izmjenom istih, podešavanjem kuta paljenja, podešavanjem raspona broja okretaja motora i sličnim ugađanjima rada motora za koje su bili neophodni ovakvi instrumenti. Danas automobilskim motorom upravljaju računalno uvezani automatski sustavi koji preko različitih senzora neprekidno prate parametre motora, a zatim ih preko električnih aktuatora, servo motora i sličnih elektromehaničkih pretvornika kontinuirano prilagođavaju za optimalni rad. Većina današnjih vozača godinama vozi svoj automobil, a da nikad nisu podigli poklopac motora ili zamijenili gumu. Nekad se kvar na motoru automobila prvo pokušao riješiti samostalno, a ako je to bilo nemoguće išlo se nekom automehaničaru. Danas se ide u servis i na dotakanje tekućine za pranje stakla. Možemo slobodno reći da se automobilski motori, unatoč svim tehnologijama, u zadnjih 50 godina nisu ni približno toliko izmijenili koliko navike njihovih vlasnika 🙂