Multimetar Siemens & Halske (Multizet)


Danas je nabavljen multimetar njemačke tvrtke Siemens & Halske iz 1950-tih godina.

 

 

Tvrtku Siemens & Halske (današnji Siemens AG) su davne 1847. godine osnovali njemački izumitelj Werner von Siemens i precizni mehaničar Johann Georg Halske kao kompaniju za gradnju telegrafskih i drugih električnih mreža, a do danas se razvila u jednu od vodećih svjetskih tvrtki na području elektronike, elektrotehnike, telekomunikacija i drugih srodnih grana tehnike.

S obzirom da je Siemens & Halske u proizvodnji električne opreme prisutan od samih početaka široke primjene iste, a asortiman tvrtke uključuje veliki broj različitih električnih uređaja, danas je za neke proizvode te tvrtke teško odrediti godinu proizvodnje, posebice kad isti nema nikakvu oznaku modela ni serijski broj. Iako se Johann Georg Halske iz tvrtke povukao već 1867. godine naziv Siemens & Halske zadržao se sve do kraja 1960-tih godina tako da naš multimetar s obzirom na ugrađenu tehnologiju lako možemo svrstati u bilo koje razdoblje između 1930-tih i 1960-tih godina. Štoviše, neki uređaji su se u praktično nepromijenjenom obliku proizvodili više desetljeća, a posebno je bio čest slučaj da se zalihe dijelova, komponenti i uređaja iz razdoblja proizvodnje prije i tijekom 2. svjetskog rata nastave koristiti i u 1950-tim pa čak i 1960-tim godinama.

Ovaj naš instrument prema svemu sudeći pripada Siemens & Halske seriji multimetara naziva MULTIZET. Ovi instrumenti su razvijeni sredinom 1930-tih godina, no nastavili su se proizvoditi i nakon rata u nacionaliziranim pogonima tvrtke Siemens & Halske naziva RTF i VEB (vidi objavu Wheatstoneov mjerni most S&H Form Z Ms.Ia.86).

 

Moguće je da su na zadnjoj ploči i skali nekih serija ovih instrumenta bile otisnute određene oznake proizvođača i/ili upute za upotrebu instrumenta. S obzirom da je tvrtka Siemens & Halske tijekom 2. svjetskog rata bila u službi Njemačke, a nakon rata je nacionalizirana od Rusije, jasno je da oznake na proizvodima tvrtke nisu mogle ostati iste tako da su one morale biti promijenjene ili su jednostavno uklonjene. Oštećenja nastala na skali vjerojatno su posljedica dugotrajnog izlaganja instrumenta izvoru UV zraka ili topline (sunce) koja je s vremenom uništila temeljnu bijelu boju kojom je premazana skala. Ipak, moguće je da je boja popucala i od starosti jer su ista oštećenja prisutna na otvorenom kao i na kućištem zaklonjenom dijelu skale.  

 

Jedine oznake nalazimo na kapici sklopke za odabir mjernih opsega i u unutrašnjosti bakelitnog kućišta. Ovo su samo oznake patenata tih komada vjerojatno iz 1934. godine.

 

Multimetar Siemens & Halske omogućuje slijedeća mjerenja:

  • mjerenje istosmjernog i izmjeničnog napona do 600 V u šest mjernih opsega
  • mjerenje istosmjerne i izmjenične struje do 6 A u šest mjernih opsega

 

 

Kao što vidimo sa slika instrument koristi mjerni sistem za zakretnim svitkom, te bakar-oksidni suhi ispravljač za izmjenična mjerenja (vidi objavu Multimetar Normameter GW Ohm). Svi mjerni otpornici su žičani na keramičkim tijelima (osim shuntova za veće struje), bakelitno kućište, robusna sklopka za odabir mjernih područja sa mesinganim kontaktima, izvedba mjernog sistema, sve ovo je tipično za mjerene instrumente do 1950-tih godina.

 

 

Ako ćemo već navesti neku specifičnost to su vrlo praktično odabrani naponski mjerni opsezi koji omogućavaju precizna mjerenja mrežnih napona od 110 i 220 V, kao i karakterističnih napona iz baterija, akumulatora i ispravljača, jer očitanja ovih vrijednosti uglavnom padaju na zadnju četvrtinu otklona skale gdje je instrument najprecizniji. Točnost instrumenta je inače ±1% za istosmjerna, odnosno ±1,5% za izmjenična mjerenja (20-500 Hz). Mjerenje viših frekvencija izmjenične struje i napona povećava pogrešku mjerenja za 0,5-2,5% ovisno o mjernom opsegu, a promjena radne temperature za 10°C može unijeti dodatnu pogrešku od 1,2%.

 

Detalj na suhi ispravljač od bakar-oksida (lijevo) i mjerni sistem sa zakretnim svitkom (desno).

 

Kod ovakvih jednostavnih vintage mjernih instrumenata najveću edukativnu vrijednost pruža izravni uvid u samu tehnologiju izrade električnih komponenti te mehanička konstrukcija uređaja sastavljenog od istih. Stoga se ne treba bojati oprezno rastaviti neki takav uređaj, naravno do granica do kojih ćemo kasnije opet sve moći vratiti u originalno stanje, te proučiti i istražiti njegovu unutrašnju konstrukciju. Dobra stara elektronika još uvijek nas može mnogočemu naučiti 🙂

Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *