Danas je nabavljen stolni voltmetar sa oznakama MOD. № 8 Vp i № 25372, proizvod austrijske tvrtke NORMA iz 1930-tih godina.
NORIS K.D. je oznaka veleprodajnih skladišta elektrotehničke opreme koje je tijekom 1930-tih godina u Zagrebu i Beogradu držao Nikola Fuchs. On je osim poduzeća Noris bio i vlasnik poduzeća Elektroproizvod, inače inženjer tehničke kemije i član Zagrebačke inženjerske komore. S obzirom na židovsko porijeklo početkom rata 1941. godine oduzeta mu je sva imovina, ali je uspio pobjeći u Ameriku gdje je nakon rata neuspješno pokušavao vratiti oduzetu imovinu.
Oznake karakteristika instrumenta na skali voltmetra otisnute po starim njemačkim pravilima za mjerne isntrumente (VDE 0410) iz 1923. godine, no one su se izmjenile međunarodnom standardizacijom IEC od 1935. godine.
Ova dva elementa, uz sam dizajn kućišta i upotrijebljene materijale, pokazatelji su prema kojima možemo datirati naš instrument.
Tvrtka Norma osnovana je 1922. godine (NORMA Instrumenten-Gesellschaft) kao prva austrijska tvrtka za proizvodnju električnih mjernih instrumenata. Godine 1939. započinju prestrukturiranja tvrtke sukladno novim političkim promjenama koje nose nove zakone o vlasničkim odnosima pa tako tvrtka “NORMA Instrumenten-Gesellschaft” po svojim osnivačima mijenja naziv u “NORMA Fabrik elektrischer Messgeräte R. Kühnel & J. Schalkhammer” te potpada pod vlasništvo njemačke tvrtke “Voigt & Haeffner AG”, gdje se dalje razvija vođena potrebama njemačkog Trećeg rajha i Wehrmachta, odnosno proizvodnja tvrtke usmjerena je na potrebe njemačkog ratnog zrakoplovstva. Među najvećim kontingentima prisilne radne snage koja je deportirana u tvornice tvrtke NORMA na proizvodnju oružja i instrumenata za zrakoplove bili su i oni iz Hrvatske. Krajem rata pogoni tvrtke NORMA značajno su uništeni u savezničkim bombardiranjima te devastirani nakon prodora ruske vojske. Sukladno skromnim mogućnostima u teškom poslijeratnom razdoblju tvrtka NORMA svim mogućim sredstvima obnavlja pogone te ubrzo ponovno pokreće osnovnu proizvodnju koja se u 1950-tim godinama već razvila u širok proizvodni program naprednih preciznih električnih mjernih instrumenata i uređaja baziranih na modernim materijalima i poluvodičkim komponentama. Proizvodni pogoni postali su moderno organizirani, tvrtka je ulagala u razvoj, istraživanja te posebice u edukaciju i školovanje kadrova. Proizvodi tvrtke NORMA bili su namijeni raznim granama industrije, a veliki dio proizvodnje bio je orijentiran i na izvoz. U 1960-tim godinama tvrtka NORMA već je široko poznato ime u području proizvodnje kvalitetnih, modernih i preciznih električnih instrumenata i uređaja sa mnogobrojnim priznanjima i nagradama na državnoj razini. Osim četiri otvorene trgovine u zemlji ima razvijenu trgovačku mrežu po cijelom svijetu. Udio izvoza u 1960-tim i 1970-tim godinama iznosi 65%. 1965. godine tvrtka NORMA prelazi u većinsko vlasništvo tvrtke GOSSEN, mijenja naziv u “NORMA Messtechnik GmbH ” te dolazi do nove reorganizacije i prestrukturiranja pogona tvrtke. Tvrtka u 1970-tim godinama nastavlja slijediti moderne trendove u izradi mjernih uređaja, širi se na nove proizvodne grane u digitalnoj tehnologiji te razvija nove serije proizvoda koji i dalje zadržavaju odlike kvalitete i preciznosti. 1984. godine traži se rješenje za skupu obnovu starih zgrada u kojima su se nalazili pogoni tvrtke, dolazi do preseljenja pogona i novih reorganizacija, te se naziv tvrtke mijenja u “NORMA Messtechnik, Optik, Elektronik GmbH “. Krajem 1980-tih godina tvrtka se mora prilagoditi novim tržišnim trendovima i prodorima velikih korporacija pa se i sama spaja sa drugim tvrtkama. Tako 1989. godine mijenja naziv u “NORMA GOERZ Instruments GmbH“, a 1995. godine se pripaja u veliku korporacijsku grupu LEM pa postaje “LEM Norma Instruments GmbH“, a od 2005. godine Fluke (LEM NORMA GmbH).
Voltmetrom NORMA 8 Vp 25372 može se mjeriti električni napon do 260 V u dva mjerna područja: do 130 V i do 260 V. Mjerna područja odabiru se upotrebom odgovarajuće priključnice na gornjoj strani voltmetra.
Na skali instrumenta nalazimo otisnute oznake modela MOD. № 8 Vp kao i broj № 25372. Sudeći prema katalogu zagrebačkog dobavljača električne opreme NORIS K.D. iz 1930-tih godina oba ova broja vjerojatno predstavljaju oznaku modela i tipa (serije), a ne jedinstveni serijski broj samog konkretnog uređaja. Moguće da je takav jedinstveni broj ispisan olovkom na dnu skale ispod malog loga koji bi mogao predstavljati logo konkretne tvornice ili proizvođača gdje je instrument nastao.
Oznake samih karakteristika instrumenta u 1930-tim godinama nisu bile standardizirane kao danas, no jasan je simbol za instrument s pomičnim željezom i da je namijenjen za mjerenje izmjeničnog napona. Horizontalna crtica ovdje predstavlja da se instrument za mjerenje koristiti u horizontalnom položaju. Crvena zvjezdica označava ispitni napon od 2000 V, a slovo F označava precizni mjerni instrument 2. klase (klasa točnosti 0,5 %).
Skale su tipično nelinearne za instrumente s pomičnim željezom ali su kalibrirane pravim vrijednostima napona za pojedini opseg tako da je očitanje vrijednosti izravno bez potrebe za preračunavanjima.
Ispisana je i potrošnja struje samog instrumenta kad je spojen u mjerni krug od 42,7 mA (vidi opis u tekstu).
Sa svakim instrumentom sa zakretnim željezom može se mjeriti izravno i izmjenični i istosmjerni napon, a to sugerira i oznaka “+-” na priključnici instrumenta (bez obzira koji polaritet istosmjernog napona doveli na priključnice kazaljka će se uvijek zakretati u istu stranu jer se oba pola magneta jednako odbijaju). Također, naš instrument ima nožice tako da može stajati i vodoravno i horizontalno, no to ne mora značiti da jednako točan u oba položaja. Stoga je klasa točnosti F osigurana za mjerenje izmjenične struje u horizontalnom položaju.
Voltmetar NORMA 8 Vp 25372 po više karakteristika možemo smatrati suvremenikom Ampermetra NORMA 2 Ap 22384 kojeg smo opisali u prethodnoj objavi. Oba instrumenta smještena su slična drvena kućišta i kod oba je ugrađen zakretni mehanizam s pomičnim željezom (feromagnetski instrument). Razlika u mehanizmima je ta što se kod ampermetra koristi zavojnica motana sa malo namota deblje žice kako bi instrument imao što manji električni otpor i proveo što veću struju jer se spaja serijski u krug sa trošilom. Za razliku od ampermetra, kod voltmetra se koristi zavojnica sa više namota tanje žice kako bi električni otpor instrumenta bio što veći jer se spaja paralelno na napajanje. Time se u oba slučaja želi postići to da sami mjerni instrumenti spojeni u strujni krug imaju što manji vlastiti utjecaj na njega. Također, kod ampermetra se koristi zavojnica sa više izvoda jer se tako mogu jednostavno proširivati mjerni opsezi instrumenta. Kod voltmetra ovakav način ne bi bio prikladan jer se uvijek teži što većem unutarnjem otporu instrumenta koji ovisi isključivo o otporu zavojnice pa se za proširenje mjernog opsega koriste predotpornici (serijski spojeni otpornici).
Kod voltmetra NORMA 8 Vp 25372 zavojnica ima omski otpor od svega 320 Ω što nije dovoljno jer bi kod najvećeg mjernog napona od 260 V kroz istu tekla struja preko 800 mA što je ogromna potrošnja za mjerni instrument, a i sama zavojnica sigurno ne bi izdržala disipaciju snage od preko 200 W. Stoga su za oba mjerna opsega zavojnici spojeni predotpornici tako da ukupan otpor instrumenta na opsegu 130 V iznosi 3 kΩ, a na opsegu 260 V unutarnji otpor instrumenta je 6 kΩ što u oba slučaja čini potrošak struje od 43 mA, odnosno uzevši u obzir sve druge prijelazne otpore ukupni potrošak odgovara vrijednosti ispisanoj na skali od 42,7 mA.
Zbog očuvanja autentičnosti ovog vintage mjernog instrumenta nismo išli u detaljno rastavljanje bloka mjernih otpornika i samog feromagnetskog instrumenta. Vidi se da su četiri otpornika izvedena motanjem otporne žice na pločicu od izolacijskog materijala gdje se dodavanjem ili oduzimanjem namota dobije točna vrijednost otpora. Tako izrađeni otpornici montirani su jedan iznad drugog (sendvič konstrukcija) te dodatno međusobno izolirani impregniranim papirom. Instrument s pomičnim željezom kod ovog voltmetra je nešto drukčije konstrukcije nego je to bio slučaj kod ampermetra tako da se ne vidi sama zavojnica no ovdje se vide gornje bočne strane dva paralelno postavljena željezna listića tako da znamo da se radi o konstrukciji instrumenta s radijalno, a ne koncentrično postavljanim listićima. Prigušenje kazaljke je također zračno, pa instrument konstrukciji potpuno odgovara instrumentima opisanim u objavi VOLTMETAR FL0125 I AMPERMETAR FL0120 – ISKRA (GANZ) gdje smo detaljno fotografirali elemente instrumenta sa pomičnim željezom i dali opis principa rada istih.
Između poluge sa prorezom koja služi za mehaničko namještanje kazaljku na nulu na skali i kontra-osovine sa utegom koja služi kao protuteg kazaljki instrumenta za balansiranje njenog okretanja, u unutrašnjosti zavojnice jasno se vide dva željezna listića ramaknuta oko 1 mm (desni nepokretan i lijevi pokretan) koja se nakon magnetiziranja u magnetskom polju koje stvara struja kroz zavojnicu međusobno odbijaju i zakreću kazaljku instrumenta.
“Sendvič” konstrukcija sastavljena od četiri žičana predotpornika za formiranje naponskih mjernih opsega.
Voltmetar NORMA 8 Vp 25372 se na testu pokazao potpuno ispravnim. Na kućištu i skali instrumenta vide se sitni tragovi šaranja i ispisa nekih namjenskih oznaka, a ovo nije rijetkost kod vintage mjernih instrumenata koji su ostali dugo u upotrebi. Naime, nakon 2. svjetskog rata i pokretanja užurbanog tehnološkog razvoja u gotovo svim zemljama potražnja za električnim mjernim instrumentima je porasla i nastavili su se koristiti svi upotrebljivi uređaji proizvedeni tijekom 1930-1940-tih godina. Isti su završili u raznim tvornicama, pogonima i laboratorijima gdje su se nerijetko prilagođavali konkretnim potrebama ali također i slaboj stručnosti radnika koji su se njima služili. Najčešće su se mijenjale vrijednosti mjernih opsega, ispisivale nove skale ili su se preko postojećih skala crtale dodatne oznake, upute i simboli ovisno o namjeni. Nerijetko su se strugale ili prekrivale bojom oznake nacističke njemačke otisnute na instrumentima, a sve to je uništavalo izvornost takvih instrumenata. Stoga je danas pravo zadovoljstvo naći prijeratni mjerni instrument u izvornom stanju, a tko ga nađe onda mu je i obaveza pobrinuti se da takav i ostane za buduće generacije koje će zanimati dobra stara mjerna tehnika 🙂