Danas je nabavljen set digitalnih štoperica (kronometar, zaporni sat) oznake RS-01 proizvod slovenske tvrtke Iskra iz 1980-tih godina.
Tvrtka ISKRA vuče korijene iz 1946. godine te je i danas prisutna na tržištu. Kroz čitavo razdoblje postojanja nudi širok spektar proizvoda iz područja elektronike, elektrotehnike, telekomunikacija, energetike, automatizacije i tome srodnih proizvodnih grana.
Kao što vidimo, radi se o namjenskom ručnom uratku koji uključuje šest štoperica RS-1 smještenih u klasični kofer. Kao takve, najvjerojatnije su služile nekom sportskom sucu za bilježenje kakvih trkačkih rezultata za šest natjecatelja. Svih šest štoperica povezano je na napajanje preko jedne standardne baterije 9 V, a također su paralelno spojeni i svi kontakti tipkala START sa jednim (mikro)prekidačem. Sada tim prekidačem možemo istovremeno pokrenuti brojače na svih šest štoperica, a zatim ih pojedinačno zaustavljati kako koji natjecatelj prođe kroz cilj. Zelena plastična podloga služi za držanje noteza u koji zatim prepišemo rezultate sa brojača 🙂
Štoperica RS-1 bazira se na specijaliziranom Inersil-ovom integriranom krugu ICM 7045 koji u sebi sadrži sve sklopove za tri moda rada: štopericu, tajmer ili standardni digitalni sat. Od vanjskih elemenata potreban je samo kristal na frekvenciji 6,5536 MHz, tipkala za prebacivanje funkcija i osam komada 7-segmentnih LED displeja.
Štoperica RS-1 ima izvedene četiri kontrole (START, STOP, RESET i SPLIT) koje su izravno podržane preko integriranog kruga ICM 7045. Prve tri kontrole su za pokretanje, zaustavljanje i resetiranje brojača na nulu, a kontrola SPLIT određuje jedan od četiri moguća moda rada štoperice STANDARD, SEQUENTIAL, SPLIT i RALLY. Razlika između ovih modova je u reagiranju brojača na pritisak kontrolnih tipki. U modu STANDARD prikaz na displeju je uvijek stvarna vrijednost brojača, dok se u ostalim modovima prikaz na displeju može zaustaviti (zamrznuti) kako bi se očitala trenutna vrijednost, dok brojač za to vrijeme i dalje neprekidno nastavlja brojanje ili nastavlja brojanje tek nakon ponovne aktivacije. Postoji nekoliko inačica integriranog kruga ICM 7045 koji se donekle razlikuju u nekim funkcijama (dostupni su tvornički podaci za inačice ICM 7045 i ICM 7045 A) no za našu inačicu ICM 7045 IPI nemamo tehničkih podataka, kao uostalom ni za našu štopericu RS-1, pa bi se morali malo poigrati kontrolama kako bi shvatili rad svih funkcija. Integrirani krug ICM 7045 spominje se u publikacijama koje datiraju od početka 1970-tih do početka 1980-tih godina, no sve u svemu nalazimo malo podatak o uređajima u koje je bio serijski ugrađivan.
ICM 7045 također podržava funkcijsko tipkalo za isključenje displeja, pri čemu potrošnja struje sa nekih 105 mA pada na svega 180 µA, tako da se kod naše štoperice ne koristi klasična mehanička sklopka baterijskog napajanja nego ova “stand by” funkcija za “meki” ON i OFF.
Za kompletnu digitalnu štopericu sa osam znamenki (0,01 sekunda do 100 sati) dovoljan je dakle integrirani krug ICM 7045, no vidimo da štoperica Iskra RS-1 ima LED displej sa devet znamenki i da je ugrašeno još pet logičkih integriranih krugova:
- CD 4011 – četiri NAND vrata svaka sa dva ulaza
- CD 4025 – tri NOR vrata svaka sa tri ulaza
- CD 4043 – četiri SR-bistabilna multivibrabora
- CD 4047 – monostabini/bistabilni multivibrator
- CD 4049 – šest invertera
Ne vidimo čemu bi drugom služio ovaj dodatak osim za proširenje kapaciteta brojača za još jednu znamenku (maksimalno 1000 sati). Kako god bilo, integrirani krug ICM 7045 vrlo je zanimljiv kompletan precizni brojač vremena sa kojim bi se, uz postojeću kombinaciju sa starinskim LED displejom, mogao napravili kakav zgodan retro sat ili čak multifunkcionalni uređaj koji bi iskorištavao sve mogućnosti integriranog kruga: štopericu, tajmer i sat.
7- segmentni LED displeji počeli su se masovno koristiti početkom 1970-tih godina te su se i do danas zadržali kao široko upotrebljavani pokazivači za različite elektroničke uređaje. Unatoč tome što su LCD displeji jeftiniji za proizvodnju i omogućuju daleko širi prikaz različitih karaktera (posebice grafički LCD displeji) i unatoč tome što je pozadinsko osvjetljenje istih izvedivo u svim mogućim bojama, LED displeji su još uvijek prvi izbor za pokazivače gdje se traži sjajan, ujednačen i kontrastan prikaz pod svim kutovima. Ukoliko pak se želi dobiti oku maksimalno ugodan prikaz koji objedinjuje najbolje osobine LCD i LED displeja onda se najčešće odabire VFD displej, no njemu je najveći nedostatak kraći vijek trajanja. Rane inačice LED displeja gdje su svjetleći segmenti zaliveni u prozirnu epoksi smolu ili plastiku u obliku leće zasigurno su najljepši primjerci takvih displeja (često viđeni u starim kalkulatorima) i bila bi prava šteta ne iskoristi njihov puni sjaj u nekom dizajnerski zgodnom elektroničkom projektu 🙂
