Danas je nabavljen prenosivi mjerač jačine satelitskog signala MSK 11 (BN 208 203) proizvod njemačke tvrtke Kathrein iz 1986. godine. Tvrtku Kathrein osnovao je 1919. godine njemački inženjer Anton Kathrein sa proizvodnjom antenskih i gromobranskih instalacija. Razvojem televizije od 1950-tih godina i mobitela od 1990-tih godina tvrtka širi svoj proizvodni program na ta područja te je i danas razvojno i proizvodno orijentirana na sve vrste bežičnih komunikacija.
Mjerač jačine satelitskog signala MSK 11 u osnovi je satelitski prijemnik sa ugrađenim atenuatorima (oslabljivačima signala) i mjernim instrumentom tako da se može precizno izmjeriti jačina satelitskog signala u opsegu cca 46 – 113 dBµV. Mjerna jedinica dBµV uobičajena je za mjerenje nivoa (razine) antenskog signala na ulasku u tunere prijemnika. Za kvalitetni RTV prijem potrebno je imati signal negdje u opsegu 45 do 60 dBμV za analogne signale i do 80 dBμV za digitalne, ovisno o sustavu. Vrijedi relacija 60 dBμV = 1000 μV, odnosno 1 μV = 0 dBμV.
Kontrole koje nalazimo na prednjoj ploči mjerača MSK 11 također su jednostavne. Desno je tipkovnica sa LCD-om za prikaz odabrane frekvencije ili pripadajućeg kanala. Frekvenciju je moguće odabrati u rasteru po 100 kHz, a kanali su na standardnom razmaku od 8 MHz. U sredini su atenuatori (10 dB, 20 dB i 0-23 dB u koracima po 1 dB), a lijevo je mjerni instrument baždaren u dBμV, te ispod njega korekcijska skala i antenska priključnica. Sklopka ima četiri položaja: isključeno, provjera napona interne baterije, AC ulaz (sa kondenzatorom) i DC ulaz (bez kondenzatora).
Na bočnim stranama nalazimo potenciometar za podešavanje jačine zvuka iz ugrađenog internog zvučnika, te sa druge strane priključnicu za spajanje video monitora za kontrolu TV slike (Kathrein-ovi testni/mjerni RTV prijemnici MFK 55 ili MFK 85) i 6-položajnu sklopku kojom se vjerojatno podešava razmak noseće frekvencije zvuka ovisno o standardu u rasponu 5 – 8 MHz.
Uređaj MSK 11 sastoji se od mrežnog dijela sa akumulatorom te pločice s komponentama na kojoj su smješteni PLL i video sklopovi, četiri oklopljena modula u kojima su vjerojatno ulazni sklopovi prijemnika – tuneri, VCO, mješači i druge VF komponente, te zasebna pločica sa komponentama vezanim uz zvuk. Stabilizator napona bazira se na integriranom krugu CA723, a to je naponski regulator podesiv u opsegu 2 – 37 V sa izlaznom strujom 150 mA koja se pojačava serijskim tranzistorom montiranim na hladilo do Graetzovog ispravljača.
Iako nismo uspjeli pronaći nikakvu dokumentaciju o uređaju MSK 11 vidimo da srce sklopa čini Intelov mikrokontroler D8751H na radnom taktu od 12 MHz i sa ugrađenih 128 bajta RAM i 4 KB EPROM memorije zbog čega ima karakteristični prozorčić (vidi objavu TAKSIMETAR TXNL-90 I HALE MCT-1). Nedaleko od mikrokontrolera nalazimo integrirani krug SDA3202-3, a to je PLL frekvencijski sintesajzer za frekvencijski opseg 16 – 1300 MHz i sa kanalnim rasterom od 62,5 kHz. Upravljanje PLL-om, odnosno proces odabira frekvencije kontrolira se preko mikrokontrolera (I2C sabirnica). Frekvencijski opseg PLL-a tako je pomoću mikrokontrolera proširen preskalerom 1:2 kako bi se pokrio frekvencijski opseg od 950 – 1750 MHz (na ovaj način moguće je SDA3202-3 koristiti sve do 2400 MHz). Osnovni raster se također mikrokontrolerski množi sa 1,6 i sa 128 kako bi se dobili rasteri 100 kHz za frekvencijski pomak i 8 MHz za kanale. Mikrokontroler također upravlja tipkovnicom i LED pokazivačem. Princip rada PLL-a detaljno smo opisali u objavi CB-PRIMOPREDAJNIK HY-GAIN.
Na zasebnoj pločici demodulatora zvuka uočavamo dva integrirana kruga. Radi se o mješaču (opće namjene do 200 MHz) oznake S042P koji sa integriranim krugom TBA120 čini kompletni sklop za demodulaciju zvuka iz TV signala (MF pojačalo 5,5 MHz, FM demodulator zvuka i NF pojačalo).
U objavi MULTISWITCH 9/4 PENTAGONE dali smo kratki pregled funkcioniranja sustava prijenosa satelitskog TV programa. Podsjetimo se slikovnog prikaza kako se dijele frekvencijski opsezi kod satelitskog TV prijenosa. Vidimo da je antenski LNB zapravo dvostruki mješač frekvencija kojim se donji i gornji frekvencijski pojasevi sa satelita miješaju sa frekvencijama lokalnog ocilatora unutar LNB-a od 9,75 GHz i 10,60 GHz, te se na izlazu iz mješača dobiju novi opsezi od 950 – 1950 MHz i 1100 – 2150 MHz koji su zbog nižih frekvencija pogodniji za prijenos od LNB-a do satelitskog prijemnika (jeftinijim) kablovima uz manje gubitke. Taj konvertirani opseg uključuje dakle dva frekvencijska opsega koji ukupno pokrivaju 950 – 2150 MHz i danas svaki satelitski prijemnik pokriva čitav taj opseg.
No, vidimo kako naš mjerač MSK 11 pokriva samo frekvencije u opsegu od 950 – 1750 MHz, odnosno samo skraćeni donji opseg od ukupnog frekvencijskog opsega. Ovo je iz razloga jer se radi o uređaju nastalom u počecima širenja emitiranja satelitskog TV programa, odnosno prije početka emitiranja digitalnih programa u proširenom opsegu frekvencija. Tada su se često koristili tzv. jednopojasni LNB (Single band LNB) konverteri i prijemnici koji su mogli primati samo donju polovicu frekvencijskog pojasa no to je najvećem broju gledatelja i bilo dovoljno za prijem programa sa popularnih europskih satelita Astra i HotBird.
Mjerač jačine satelitskog signala Kathrein MSK 11 brzinski smo testirali signal generatorom na frekvenciji od 1 GHz. Utvrđeno je da uređaj radi, no iako su dBm i dBμV jedinice koje se mogu međusobno preračunati, preciznost mjerenja nije bilo moguće utvrditi. Naime, naš signal generator ima 50 Ω izlaz preko SMA konektora, dok MSK 11 ima 75 Ω ulaz preko standardnog antenskog konektora. Kada se sve to skupa nekoliko puta adaptira i spoji preko kabela, na tako visokoj frekvenciji nastaju izrazita gušenja signala. Naravno da bi mogli izmjeriti to gušenje pa ga ukalkulirati u proračun, mogli bi i napraviti impedancijski usklađene mjerne spojeve sa kvalitetnim kablovima, no ono što bi isto mogli, mogli bi se zahvaliti ovom sada već gotovo nekorisnom instrumentu i pustiti ga da se odmara na kakvoj polici sa sličnim skupim i profesionalnim mjernim instrumentima kojima zapravo ništa ne nedostaje osim što ih je iz upotrebe izbacilo ovo novonastalo digitalno doba 🙂