Danas je nabavljen AVO metar naziva ISOLEKA mađarskog proizvođača EKA iz kraja 1950-tih godina. Mađarska tvrtka EKA (Engel Károly Elektromos Szerelésianyagok és Készülékek Gyára, prev. Engel Károly tvornica za proizvodnju električnog materijala i aparata) bila je aktivna na tržištu u razdoblju od 1931. do 1975. godine. S obzirom da se radi o razdoblju prije, za vrijeme i nakon 2. svjetskog rata tvrtka je prošla kroz niz prestrukturiranja, reorganiziranja te suradnji i spajanja s drugim srodnim tvrtkama. EKA električne mjerne uređaje uglavnom nije izrađivala u potpunosti samostalno već je vršila ugradnju elemenata i šasija drugih proizvođača u kućišta vlastitog dizajna. Tako se na poklopcu instrumenta Univeka TYPE 147 URAV (koji na ovom našem primjerku nedostaje) može nalaziti i logo mađarskog proizvođača MMG (Mechanikai Mérömüszerek Gyára, prev. Mehanički mjerni instrumenti).
AVO metar Univeka TYPE 147 URAV predviđen je za mjerenje napona 1 – 5000 V, struje 0,001 – 10 A te otpora 0 – 10 MΩ. Vidimo da nedostaju dvije oznake na priključnicama za mjerne kablove: iznad priključnice + nalazi se priključnica za mjerenje struje (A), a iznad sklopke za mjerenje otpora nalazi se i priključnica za mjerenje otpora (Ω). Također na desnoj strani pored crvene priključnice za mjerenje napona do 5 kV u originalu je stajala oznaka za visoki napon.
Ispod skale instrumenta uočavaju se tri sklopke: lijeva je za odabir strujnih mjernih područja (ispod sklopke u originalu treba biti oznaka A), u sredini je sklopka za odabir vrste mjerenja (struja, napon ili otpor), a desno je sklopka za odabir naponskih mjernih područja (uočava se i mikroampermetarsko mjerno područje). Sve u svemu vidi se da se radi o univerzalnom mjernom instrumentu vrlo širokog raspona mjerenja napona, struje i otpora.
Univeka TYPE 147 URAV koristi ukupno četiri baterije potrebne za mjerenja električnog otpora. Tri plosnate baterije od 4,5 V spojene u seriju daju napon od 13,5 V za mjerenje na najvećem opsegu od 100 kΩ do 10 MΩ, dok se jedan baterijski članak od 1,5 V koristi za niža omska mjerna područja.
Skale instrumenta jasno su označene za sve vrste mjerenja: električni otpor te izmjenične i istosmjerne struje i naponi. Uočava se posljednja skala baždarena u Neperima. Kao što smo već spomenuli u objavi OB62, FKMG 66/M – vojni žični telefonski sustav, Neper (Np) je jedinica izvan SI sustava koja se najčešće koristi u telekomunikacijama za izražavanje gušenja signala (1 Np = 8,6859 dB ili 1dB = 0,115129 Np).
Donja tablica prikazuje unutarnji otpor instrumenta na pojedinim strujnim i naponskim mjernim opsezima, rezoluciju očitanja te jačinu struje kroz ispitivani otpor prilikom mjerenja na pojedinim omskim opsezima. Ovo su korisni podaci ukoliko je potrošnja instrumenta značajan faktor koji utječe na točnost mjerenja u nekom strujnom krugu, odnosno ukoliko je jačina struje ograničavajući faktor kod mjerenja otpora neke osjetljive elektroničke komponente.
Shema instrumenta ne razlikuje se puno od sheme bilo kakvog drugog analognog AVO metra. Sve se svodi ma preklapanje serijski spojenih otpornika za naponske mjerne opsege, odnosno paralelno spojenih shuntova za strujne mjerne opsege. Omski opsezi dobivaju se kombinacijom napona napajanja i otpornika.
Unutrašnjost instrumenta otkriva vrlo kvalitetnu i robusnu izvedbu svih komponenti i njihovih veza. Montaža komponenti preko žica najmanjeg promjera 2 mm i izvedba sklopki sa kontaktima i klizačima kakvi se nalaze samo na nekim komponentama jake struje ostavlja dojam da je instrument dizajniran da bude izdržljiv, dugotrajan i da podnese napone i struje mnogo veće od nominalnih. S druge strane također se uočavaju i oklopljeni koaksijalni vodiči kao i metalni oklopi pojedinih komponenti kakve bi očekivali u nekim VF mjeračima. Inače, u svoje vrijeme to je bio vrlo skup i kvalitetan instrument koji su si mogle priuštiti samo veće tvrtke i servisi.
Što se tiče mjernih instrumenata inozemnog porijekla u metalnim i bakelitnim kućištima iz polovice prošlog stoljeća na našim se prostorima najčešće nabavljaju primjerci njemačkih, ruskih i mađarskih proizvođača. Iako su se njemački proizvodi uvijek smatrali superiornima po kvaliteti i preciznosti do sada smo vidjeli da i instrumenti drugih stranih proizvođača nimalo ne zaostaju u navedenim kategorijama. Stoga ovaj naš mađarski uređaj možemo bez problema izložiti na istoj polici sa električnim mjernim instrumentima drugih inozemnih razvikanih marki ali jednako tako i sa sličnim instrumentima domaćih proizvođača toga doba, čisto da se vidi, kako nešto tuđe ne mora (uvijek) biti nužno i bolje 🙂