Danas je nabavljen audio preklopnik sa 5-polnim DIN konektorima kakvi su se vrlo često nalazili na audio uređajima (magnetofoni, gramofoni, radio prijemnici, mikrofoni, zvučnici i sl.) iz druge polovice prošlog stoljeća. Do danas su DIN konektori na audio uređajima uglavnom zamijenjeni drugim tipovima konektora, no i dalje su u upotrebi kao konektori na elektroničkim sklopovima za različite namjene.
Na preklopniku se vidi oznaka TB, gdje se vjerojatno radi o strandardnoj oznaci koja potječe iz starijih njemačkih audio uređaja TB – Tonband, a predstavlja audio ulaz namijenjen spajanju audio reproduktora sa trakom kao što su magnetofoni i kazetofoni. Uz TB stariji audio uređaji često imaju i TA ulaz, a to opet dolazi od njemačkog TA – Tonabnehmer, što označava ulaz sa gramofona ili radio tunera. Na prednjoj ploči vidimo i oznaku koja počinje sa SA i koja moguće predstavlja stereo kombinaciju. Nama sada ovdje nije cilj otkrivati čemu je konkretno služio ovaj preklopnik, već samo želimo promotriti način izrade ovog uređaja u samogradnji.
Iz unutrašnjosti sklopa vidljivo je da se ovdje radi o čistom preklopniku bez ugrađenih bilo kakvih kontrola jačine ili oblika audio signala (atenuatora ili filtera). No zanimljiv je način kako je izrađeno kućište. Stranice kućišta izrađene su od tiskanih pločica koje su lemljenem spojene u kutiju. Tako izrađena kutija zatim je s vanjske strane obložena tankom umjetnom kožom. Time je dobiveno vrlo čvrsto kućište sa izgledom koji podsjeća na dizajnerski vrlo lijepa tvornička kućišta presvučena kožom kakva najviše srećemo na kvalitetnijim prenosivim gitarskim pojačalima.
Naravno da se rubovi mogu dodatno maskirati nekim L profilima ili kutnicima koji se mogu kupiti baš za tu namjenu, no sama ideja izrade kućišta na ovaj način je vrlo dobra jer relativno brzo, lako i sa malo alata možemo izraditi lijepo kućište za elektronički sklop u bilo kojoj dimenziji.
Predanja ploča napravljena je od debljeg aluminija kojem su dodatno obrađeni rubovi te sve skupa ostavlja dojam kvalitetnog kućišta za koje na prvi pogled svakako možemo pomisliti sa se radi o tvorničkoj izradi. Svaka čast autoru ovog sklopa na ideji i trudu 🙂