Danas je nabavljen glazbeni centar (radio prijemnik, gramofon, magnetofon) oznake GC 203 A Hi-Fi proizvod slovenske tvrtke Gorenje iz 1980-tih godina. Kompletan tehnički opis glazbenih centara GC 201 / GC 202 / GC 203 možete pročitati u objavi Glazbeni centar Gorenje GC 201 A.
Tvrtka Gorenje vuče korijene od poslijeratne nacionalizacije u ranim 1950-tim godinama kada je započela poslovanje kao mala metalna obrtnička radionica sa desetak zaposlenika. Već krajem 1950-tih godina Gorenje ostvaruje značajan rast i razvoj proizvodnje ponajprije zahvaljujući serijskoj proizvodnji peći na kruta goriva (Tobi) i dobiva naziv “Gorenje, Tovarna gospodinjske opreme, Velenje”. U 1960-tim godina gorenje započinje proizvodnju perilica rublja, a zatim i hladnjaka (kućna bijela tehnika). Krajem 1960-tih godina Gorenje već proizvodi i male kućanske aparate, a zatim plasira i svoj prvi televizor (po licenci njemačke tvrtke Körting). Proizvodnja televizora i radija od početka 1970-tih godina odvijala se u okviru poslovnog sustava Gorenja pod nazivom Gorenje Elektronika. Tvrtka Gorenje Elektronika bankrotirala je 1993. godine, te je preimenovana u Elektronika Velenje. Elektronika Velenje se uspjela reorganizirati i udružiti sa stranim partnerima te 1997. godine registrirati robnu marku Evelux, no 2006. godine je i ona završila u stečaju. Ostatak Gorenja (proizvodnja bijele tehnike, kućanskih aparata i kuhinjskog namještaja) uspio se održati na tržištu i nakon procesa privatizacije 1997. godine kad je pretvoreno u dioničko društvo. U 2000-tim godinama većinsko vlasništvo nad ostatkom Gorenja preuzimaju stranci, prvo Međunarodna financijska korporacija (IFC) i japanski Panasonic, a zatim 2018. godine gotovo potpuno vlasništvo preuzima kineska korporacija Hisense Europe. Hisense Gorenje i danas proizvodi pretežno bijelu tehniku i kućanske aparate.
Glazbeni centar sastoji se od radio prijemnika sa tri AM i jednim FM valnim opsegom koji ima mogućnost memoriranja šest frekvencija, zatim od kazetofona sa funkcijama reprodukcije i snimanja, te od gramofona engleske tvrtke “Garrard”oznake 125SB sa remenskim pogonom. Stereo izlazno pojačalo temelji se na tranzistorima BD142 ili 2N3055 (dva po kanalu).
Nabavljeni primjerak ima niz vizualnih nedostataka i oštećenja: neispravna vratašca kazetofona, potrgan klizač potenciometra za namještanje razine snimanja kazetofona, zvučnica gramofona kao i cijela ručica odvojeni su od svojih nosača (nedostaju specijalni vijci), potrgana igla na zvučnici gramofona, neispravna mrežna sklopa za uključenje uređaja, a i mehanizam svih ostalih sklopki u nizu (onih za biranje valnih područja kao i onih za prespajanje zvučnika i kontrolu zvuka) ne radi u potpunosti ispravno. Nadalje, potenciometrima za kontrolu zvuka (visoki i niski) kao i potenciometaru za balans kanala nedostaje kapica na klizaču, ne radi osvjetljenje skale, a mehanizam biranja postaja je kompletno van funkcije.
Na kontaktima mrežnog utikača izmjeren je otpor od 60 ohma te je uređaj spojen na napajanje. Mrežna sklopka na glazbenom centru blokirana je u položaju “uključeno” te je uređaj odmah proradio. Testiranjem je utvrđeno da biranje postaja ne radi niti na ručnom biraču niti na memorijskim potenciometrima. Kod uključenja kazetofona čuje se rad elektromotora ali nema okretnog momenta na vodilicama trake, a ista stvar događa se i sa gramofonom. Šum u zvučnicima je jedino što se čuje na FM području pa se može zaključiti da izlazno pojačalo radi. Popravak počinjemo sa gramofonom.
Osim slomljene gramofonske igle, prekinute jedne žice na zvučnici, te nedostajućih vijaka na držačima zvučnice i ručice gramofona, ostatak mehanizma gramofona vizualno je u dobrom stanju. Gumeni remen je čitav, mehanizam prebacivanja brzine okretaja gramofona funkcionira, motor veselo vrti osovinu te su ovi dijelovi ponovno sklopljeni. Testiranje je pokazalo da se sada ploča gramofona vrti što znači da je problem bio samo u loše namještenoj ili otkvačenoj gumenoj remenici. Mehanizam pokretanja ručice u ovoj fazi se ne može testirati jer je prvo potrebno nabaviti nedostajuće vijke no velika je vjerojatnost da će negdje zapinjati zbog starog i sasušenog maziva na pokretnim dijelovima. Pogledajmo što je s mehanizmom biranja radio postaja.
Otkrivamo da je špaga čitava i napeta na vodilicama, međutim, mehanizam proklizava kod okretanja gumba birača postaja. Detaljnijim pregledom utvrđeno je da je promjenjivi zračni kondenzator prijemnika blokiran u svom krajnjem zatvorenom položaju i nemoguće ga je pokrenuti sa trenutne pozicije čak niti prstima (mehanizam sa špagom proklizava na gumbu birača postaja). Potrebno je rastaviti čitav mehanizam kako bi se došlo do navedenog kondenzatora i utvrdio kvar.
Kod daljnjeg rastavljanja uočeno je da su za izlazna pojačala ugrađena tri komada tranzistora 2N3055 i jedan BD142 iz čega se može zaključiti da je izlazno pojačalo snage već bilo popravljano. Inače ova dva tranzistora imaju vrlo slične karakteristike s time da je BD142 ima nešto veće pojačanje i linearnost, a 2N3055 izdrži nešto veći CE napon. U originalu su vjerojatno bila ugrađena četiri tranzistora BD142 od kojih su tri kasnije zamijenjena sa 2N3055. Kod rastavljanja naišlo se i na tri puknuta nosača kučišta, do čega je moglo doći ili neopreznim servisiranjem uređaja ili nekim jačim udarcem u kučište (grubi transport ili pad uređaja).
Nakon što je nosač mehanizma birača postaja i skale odvojen od šasije čime se lakše moglo pristupiti osovini promjenjivog kondenzatora, uspjelo se uz značajan napor ručno pokrenuti istu, međutim, otpor je bio prevelik da bi to bilo moguće i samom mehanizmom preko špage. Ovaj kondenzator ćemo kasnije izvaditi i rastaviti kako bi se utvrdio razlog zapinjanja.
UKV (FM) tuner izveden je sa kapacitivnim (varikap) diodama te se postaje mijenjaju potenciometrima kojima se na varikap diode dovodi napon u rasponu od 3,5V do 20V čime se mijenja njihov kapacitet, a time i rezonantna frekvencija titrajnog kruga u koji su povezane.
Prebacivanje potenciometara za memorije FM postaja izvedeno je pomoću specijaliziranih integriranih krugova SAS580 i SAS590, a to su 4-kanalni preklopnici za tipke na dodir (touch keys). Iskorišteno je ukupno 7 kanala od kojih je prvi rezerviran za ručno biranje postaja (potenciometar je povezan sa osovinom promjenjivog kondenzatora koji služi za AM područja u mehanizmu za biranje radio postaja), a preostalih 6 kanala ima svoje potenciometre na posebnim gumbima ispod tipki za prebacivanje memorija.
Kod skidanja memorijskog sklopa sa šasije uočeno je još mehaničkih oštećenja, ovaj put na namotima zavojnica na feritnoj jezgri koje su u sklopu ulaznog RF kruga prijemnika za AM područja, te je za očekivati da prijem na tim područjima neće biti dobar. Radi se o specijalno namotanim zavojnicama (križno motanje da kapacitivni otpor zavojnice bude što manji) specijalno izoliranom bakrenom žicom za tu namjenu, te eventualni popravak i podešavanje iste neće biti jednostavan. Na feritnom štapu nalaze se ukupno četiri zavojnice od kojih su po dvije na svakom kraju vezane paralelno i preklapaju se sklopkama za prijem na dugom valu 145-360kHz, srednjem valu 510-1360kHz i kratkom valu 5,85-7,4MHz. Sada je jasno da je ovaj uređaj pretrpio značajna oštećenja zbog nestručnog rastavljanja i servisiranja.
S obzirom da biranje postaja ne radi ni na jednom potenciometru (niti na onom na ručnom mehanizmu, ni na memorijskima) prvo je provjerena prisutnost potrebnih napona na sklopu birača (memorija). Utvrđeno je da izostaje upravo upravljački napon od 20V koji se preko potenciometara birača dovodi na varikap diode FM tunera. Nedostatak toga napona mogao se zaključiti i praćenjem ugrađenog pokazivača frekvencije na koju je podešen prijemnik, a što je zapravo voltmetar za mjerenje upravljačkog napona 3,5-20V sa pogodno baždarenom skalom 88-108 MHz. Ovaj pokazivač ugrađen je prvenstveno zbog kontrole podešenosti prijemne frekvencije u radu s FM memorijama kada glavna skala nema funkciju.
Upravljački napon dobiva se sa posebnog namota na sekundaru mrežnog transformatora koji se ispravlja, stabilizira i regulira serijskim tranzistorskim regulatorom, te dovodi na pločicu za memorije. Voltmetrom je utvrđeno da nema dolaznog izmjeničnog napona sa mrežnog transformatora. Ukoliko se utvrdi da je pregorio namot na sekundaru transformatora daljnji popravak ovog uređaja bio bi neisplativ. Mogao bi se eventualno dodati još jedan posebni manji transformator od 24V koji bi osiguravao ovaj napon umjesto prematanja postojećeg transformatora. Ipak, na ovom uređaju svi namoti transformatora (primarni i svi sekundarni) zaštićeni su osiguračima tako da je mala mogućnost da je došlo do pregaranja kojeg namota (osim ako je došlo do kratkog spoja na samom kontaktima transformatora). Sekundar ima ukupno četiri namota od kojih jedan dvostruki, međutim na desnoj strani transformatora nisu dostupni svi krajevi namota sekundara tako da je potrebno ukloniti dio mehanizma kazetofona da bi transformator bio potpuno dostupan. Kvar se u našem slučaju može odmah uočiti i vizualno, a to je loš spoj krajeva namota na masu, odnosno na jezgru transformatora i preko nje na šasiju. Spoj je prelemljen, upravljački napon je proradio, jednako kao i biranje radio postaja na FM području. Popravljanjem kontakta mase proradila je i sijalica za osvjetljenje skale. S obzirom da je već otvoren pristup do mehanizama sklopki nastavljamo sa popravkom istih.
Sklopke su vezane posebnim metalnim vodilicama koje mehanički blokiraju ili oslobađaju jedan od dva moguća položaja ovih višepolnih sklopki i to ovisno u uzajamnom odnosu ostalih sklopki u jednom povezanom nizu. Vađenje i rastavljanje ovih sklopki zbog velikog broja pinova prilično je nezgodna radnja (nekad je rastavljanje nemoguće i u obzir dolazi samo zamjena neispravne sklopke) pa se kreće od lakših pokušaja. Očišćena je sva vidljiva prljavština na pokretnim dijelovima sklopki koji su zatim i podmazani. Nakon nekoliko pokušaja uključivanja i isključivanja sklopki (razrađivanje) uz dodatno podmazivanje, iste su se polako razradile i profunkcionirale. Najviše je zapinjala mrežna sklopka ali i ona se s vremenom razradila. Iako se ovo ne može smatrati kompletnim popravkom (trebalo bi rastaviti i očistiti svaku sklopku) u ovoj fazi zadovoljiti ćemo se ovom razinom popravka. Izvadimo sada napokon promjenjivi kondenzator iz šasije.
Nakon vađenja osovine sa pogonskim zupčanikom iz kondenzatora utvrđeno je da ne zapinje rotor kondenzatora već upravo pogonska osovina u ležaju kućišta kondenzatora. Iz slike je odmah vidljivo i zašto. Na plastičnoj osovini nastala su uzdužna i poprečna napuknuća uslijed čega je došlo do malog povećanja promjera osovine koja se zbog toga teško okreće u metalnom ležaju kućišta. Ovakvu osovinu teško je zamijeniti pa se u ovoj fazi odlučilo brušenjem smanjiti njezin promjer i vratiti u kućište s obzirom da je ista mehanički još uvijek dovoljno čvrsta. Kako bi se brušenje izvelo što ravnomjernije osovina je stegnuta u glavu bušilice te izbrušena finom turpijom, slično kao na nekom tokarskom stroju. Kad je već rastavljen, preventivno je očišćen i potenciometar birača FM područja na drugom kraju osovine ovog kondenzatora, a koji smo već spominjali u tekstu. Nakon sklapanja kondenzator je još provjeren i ommetrom kako ne bi bilo kratkog spoja negdje na pločama rotora i statora, te je vraćen u mehanizam i sada radi ispravno. Na slikama se uočava provrt kroz ležište osovine na tijelu kondenzatora koji služi za podmazivanje ležaja osovine.
Vrijeme je da se posvetimo kazetofonu. Vratašca se nisu mogla zatvoriti jer je su na jednoj strani iskočila iz ležaja, zapravo, prije bi bilo da su preživjela teži udarac jer su stvarno napravljena od čvrste i debele plastike, a ležajevi su sa svake strane osigurani vijcima. Srećom ništa nije polomljeno pa su nakon namještanja u originalnu poziciju proradila bez problema. Kazetofon je izrađen vrlo kvalitetno, gotovo svi dijelovi su metalni, a problem je uočen odmah nakon vađenja istog iz šasije – gumica pogonskog elektromotora u raspadnutom stanju. Nakon zamjene gumice i ponovnog sklapanja kazetofon je proradio ali vrti na nešto većoj brzini pa pjesme brže završe i teško im je namjestiti basove 😉
Nominalni napon napajanja elektromotora je 9V, a s obzirom da je na njemu izmjereno 9,6V elektromotor je prespojen na vanjsko stabilizirano napajanje kako bi se utvrdilo da li je nešto viši napon uzrok većeg broja okretaja motora. Testiranjem je ustanovljeno da motor zadržava isti broj okretaja u širokom rasponu oko nominalnog napona (+-2V), a to znači da je problem ili u neodgovarajućoj gumici ili negdje u mehanizmu. Po ostacima gumice može se izmjeriti njena debljina (1,2 mm kvadratnog presjeka), a zamjenska gumica je nešto deblja. U svakom slučaju, na elektromotor se može lako dodati neki jednostavni regulator brzine okretaja, međutim, prije svega je potrebno kompletno rastaviti, pregledati i očistiti sve rastavljive dijelove mehanizma. Moguće da negdje postoji kakav istrošeni element mehanizma (opruga) zbog kojeg je brzina vrtnje pogonskog mehanizma trake prevelika.
Puno vrednija komponenta je gramofon, a njegov mehanizam je uglavnom “zapečen” mazivom koje je tijekom vremena izgubilo svoja svojstva i sada više djeluje kao ljepilo na pokretnim dijelovima nego kao mazivo. Jednog lijepog dana čitav mehanizam gramofona trebat će rastaviti i očistiti, ali u ovoj fazi završavamo daljnje popravke i napokon sklapamo ovaj godinama izmučeni i napaćeni glazbeni centar.
Opći dojam o ovom uređaju nije nešto poseban. S obzirom na veličinu i težinu ovog glazbenog centra kućište je moglo biti čvršće i robusnije. Ovaj uređaj iz 1980. godine primjer je polaganog prelaska na jeftinije materijale u proizvodnji elektroničkih uređaja široke potrošnje, krhkija kućišta, sve veću primjenu integriranih krugova i zamjenu mehanike elektroničkim rješenjima. Na internetu se ovaj glazbeni centar uglavnom ocjenjuje pozitivno, a to se u prvom redu može zahvaliti ugrađenom kvalitetnom gramofonu i kazetofonu. Ovdje opisani primjerak pretrpio je mnoga (uglavnom mehanička) oštećenja, a unutrašnost mu je puna nataložene prašine i prljavštine koja je dovela i do nefunkcionalnosti mehaničkih komponenti gramofona i kazetofona. Za dovođenje u punu funkcionalnost potrebno je provesti još puno sati druženja sa ovim uređajem, ali kojem su sada, ovom hitnom intervencijom, barem uvelike povećane šanse da jednom povrati svoj stari sjaj 🙂
Poštovani kako da postavim fm antenu bošto je ulaz sa 3 pipe – na levu i desnu može da se stavi žica a usredišnja pipa je samo plastika.
Tako je, središnja je plastika i ne koristi se. Ako imate jednu žicu (štap antena ili žica) onda se spaja na prvu pipu (lijevu) koja i označena sa FM. Ako su dvije žice (dipol) onda jedna na prvu pipu, a druga na treću pipu koja je zapravo masa (uzemljenje). Neće se ništa dogoditi kakve god žice spajali na te utičnice, jednostavno ćete primjetiti puno bolji prijem kad žicu antene spojite na pravu utičnicu, a to je za FM krajnja lijeva.
Pozdrav svima. Imam jedno pitanje: Posedujem Gorenje GC 203 , ali mi je prestao raditi motor za kasetofon. Nešto sam ” harao ” sa drugim motorom in onda radio neku regilaciju, pa sam dobio neke delomično tačne rezultate … Zanima me , dali ima ko omenjeni motor viška, pa da ga prodaje …. trebala bi mi i glava i igla za gramofon .. Več sam razmišljao, da bi stavio drugu glavu na gramofon, pa bi onda video, dali bi to radilo zadovoljavajuče …. ok, toliko o mojim problemima 🙂
Magnetska glava i igla zvučnice su potrošni dijelovi i normalno ih s godinama treba mijenjati. Danas je već teško i skupo nabaviti i jedno i drugo. Proizvode se uglavnom skupe glave i zvučnice za neke audiofilske sustave koje je neisplativo stavljati na taj uređaj. Kinezi rade i neke jeftine zvučnice no one su stvarno loše kvalitete. Zadnji put kad sam istraživao tržište tih dijelova došao sam do zaključka da su glave i igle koje pašu na GC 203 jednostavno preskupe za nabavu za jedan takav uređaj. Ne znam što se dogodilo originalnom motoru na vašem uređaju, valjda se mogao popraviti ako je otišao regulator ili četkice kolektora. Pogledati ću kroz koji dan, moguće da imam negdje motor viška…
lp, Ljubomir
Ljubomir pozdrav i hvala na tako brzom odgovoru. Več sam i sam gledao neke glave i igle, pa sam isto tako došao do zaključka, da je preskupo montirati neke skupe djelove na ovaj uređaj…dato da ču još nešto sačekati pa potražiti, aki bi sa pronašlo kakvo jeftinije rešenje. Originalan motor z akasetofon, je prvo počeo da vrti prehitro, pa potom presporo…pa tako kako kad…. poslje sam ja original regulator, koji je na motoru izvadio, pa sam radio u samogradnji nekakve reguacije za motore za kasetofone… to je radilo kako kad 🙂 … i poslje sam tako ostavio in nisam se više oko toga brinuo …. to je bilo prije par godina, ali me sad opet uhvatila neka nostalgija, pa bi probo to srediti….. ako bi se kod vas našao kakav motor viška, to bi bilo jako dobro, pa bi se ja opet malo bacio na sređivanje ovog glasbenog uređaja…ok, još jednom hvala za odgovor…poz Darko
Pozdravljen!
Brzina motora kasetofona – regulator je u samom motoru. Vidi trimer kroz rupicu u centru motora.
Poštovanje!
Posjedujem jednu ovakvu liniju što ste je ovako fino obradili (GORENJE GC 203 A HI-FI) ali mislim da imam problem u remenu gramofona. Ne znam kako se remeni mjere pa ako znate iz rukava koji bi remen odgovarao za ovu liniju i da ga ima negdje na tržištu.
LP:Marko
Zdravo,
Traži Garrard SB125 remen.. Ima na eBay toga puno
Lp Jani
Kao što je Jani odgovorio najbolje je pretražiti eBay… Kod nas koliko ja znam još jedino Elmatis u Zagrebu ima nekih starih zaliha remenja za kazetofone, video rekordere, moguće i gramafone. Ja sam sa eBay uzeo lot od hrpe remenja različitih dimenzija tako da mogu pokriti većinu kazetofona i sl… Što se tiče dimenzija remena za GC203 ne znam ih više napamet i morao bi ponovno rastaviti, ali dimenzije se mogu okvirno izmjeriti prema starom remenu ili izmjeriti nekim savitljivim metrom, špagom… Dimenzije se ionako mogu uzeti sa nekom tolerancijom cca 5mm jer se ni remen neće baš naći točnih dimenzija. Ako baš zatrebate točne dimenzije i nemate kako izmjeriti, budem onda ja ponovno rastavio ovaj svoj primjerak pa izmjerio…
Nema potrebe za razstavljanjem uredjaja… U eBay samo unesite GARRARD 125-SB TURNTABLE BELT NATURAL RUBBER TOP EUROPEAN PRODUCT NEW 125SB i evo… Pa moze naravno i u google, naci ce on.. Kasnije stavim i link sa informacijama o ovome gramofonu 🤗
Evo, na eBay, jedan od mnogih:
https://www.ebay.co.uk/itm/GARRARD-125-SB-TURNTABLE-BELT-NATURAL-RUBBER-TOP-EUROPEAN-PRODUCT-NEW-125SB/182353889095
A na ovome linku ima sve o Garrard gramofonima:
https://www.vinylengine.com/library/garrard.shtml
Pozdrav!
Jani
Koja je izlazna snaga pojačala.
Po nekim podacima uz nju su išle Gorenje kutije ZVO 202 koje su imale muzičku snagu 70 W
sinusnu 50 W na 4 Ohma
po tome bi snaga pojačala te linije mogla biti cca 35 W po kanalu
tačno ?
Izlazna pojačala izvedena su kao kvazi-komplementarna pojačala sa komplementarnim parom tranzistora BD337/338 koji pogone izlazni par tranzistora BD142. Napajanje je 48 V pa bi izlazna snaga po kanalu mogla biti negdje cca 35 W kako i pretpostavljate.
To je stari tip pojačala karakterističan za 1970-te godine i u GC203 je izveden vrlo jednostavno. Pojačalo je isto kao i opisano u objavi:
https://www.crowave.com/blog/2020/10/10/gitarsko-pojacalo-gitacord-50-s-high-fidelity-de-luxe/
Muzički centar GORENJE GC 203 u zadnjih tri godine nekoliko puta sam vidio u ponudi, što na buvljacima, što po oglasnicima. Tražene cijene su bile u rasponu od 10 Eur do 200 Eur, pri čemu sam mogao primijetiti da cijenu ne određuje toliko samo stanje i kompletnost uređaja, već najviše nekakvo subjektivno stajalište prodavatelja. Jednostavno za nekoga je to zastarjeli višak kojeg se želi riješiti, a drugi pak smatra da je to unikatna starina neprocjenjive vrijednosti… Mislim da imam dva komada toga uređaja, pa ako vas zanima mogu jedan pokloniti 🙂
Linija za kojom sa balavio pred izlogom kao tinejđer. Ostala neispunjena želja. U to vrijeme, 80tih to je bio svemirski brod. Cijenom je bila 4-5 prosječnih plata u BH, adekvatno sadašnjih 4-5000 KM !?! S obzirom na socijalistička vremena ponuda istih stvari je bila mizerna, tek krajem 80tih se pojaviljuje nešto bolja ponuda, pa i kupujem RIZ muzički stub, tačnije samo pojačalo sa kutijama, i danas svira …
Elem, volio bih kupiti ovu liniju, šisto radi nostalgije, makar bila samo suvenir.
Pozdrav,
imam ja dva ovakva centra, oba radita još uvijek u nulu. Jedan je moj, GC201, kupio sam ga 1979, i uvijek mi je dobrao radio. Prije 10 godina kupio sam još jedan, GC203 u odličnom stanju i sad na njemu slušam smo ploće.
E sad pitanje. Tražim neki dobar gramofon i došao sam na ideju, da, pošto je Garrard SB125 po svim ocjenama, a i iz izkustva znam, vrlo dobar gramofon, da izvadim iz jednog mog centra taj Farrard, stavim ga u svoje kućište i priključim na pojačao i zvućnike… pošto nisam neki strašni elektronik, zanima me, šta je treba uraditi, kad izvadim gramofon…
puno hvala na odgovoru Crowave i svaka čast na tvome radu!!
Jani, Slovenija
Lijep pozdrav Vama i hvala na javljanju 🙂
Da, muzički centri 1970/80-tih godina obično imaju kvalitetne analogne tunere i gramofone, dok su kazetofoni za današnje pojmove uglavnom višak. S obzirom da su ti muzički centri po dimenzijama prilično glomazni i traže puno mjesta sa pristupom sa gornje i bočne strane, logično se dolazi do ideje da se gramofon napravi kao samostalna komponenta.
Što se tiče izrade samog kućišta tu su mogućnosti dizajna nebrojene, a Garrard SB125 se i tvornički izrađivao kao samostalna komponenta u jednostavnom drvenom kućištu. Najzgodnije bi bilo napraviti kakvo drveno kućište sa finom završnom obradom vanjskih stranica. No prije početka izrade samog kućišta moramo odlučiti kakvo pretpojačalo mislimo koristiti uz naš gramofon. Naime, pretpojačalo se može ugraditi u samo kućište ili se za to može koristiti neka vanjska komponenta. Ukoliko ćemo pretpojačalo ugrađivati u samo kućište (što je u konkretnom slučaju preporučljivo), tada treba računati s tim da u kućištu ima dovoljno mjesta za ugradnju pretpojačala kao i napajanja za isto.
E sad, koje pretpojačalo odabrati? To prvo ovisi o zvučnici (igli) ugrađenoj na ručicu gramofona. Gramofoni mogu imati dvije vrste zvučnica: MM (sa pokretnim magnetom) i MC (sa pokretnom zavojnicom). MC zvučnice daju puno manji izlazni napon od MM zvučnica pa je za njih potrebno osjetljivije (kvalitetnije, skuplje) pojačalo. Prema audiofilskim mjerilima iz MC zvučnica se može dobiti bolji zvuk no MM zvučnice su jeftinije, raširenije i robusnije, te je takva zvučnica originalno ugrađena i u SB125. Koliko god je SB125 mehanički dobar i pouzdan gramofon, ne treba se zavaravati da ćemo od njega napraviti neku super top HI-Fi vrhunsku muzičku komponentu pa da sada za njega tražimo neko vrhunsko (skupo) pretpojačalo ili zvučnicu.
Sad kad znamo koji tip pretpojačala nam je potreban slijedi nova odluka: da li izraditi vlasito pretpojačalo u samogradnji po nekoj shemi, da li iskoristiti originalno pretpojačalo sa GC201, da li iskoristiti neko pretpojačalo sa nekog drugog gramofona koje je samostalno na svojoj pločici, da li kupiti neko gotovo pretpojačalo sa e-bay… Odluka naravno ovisi o našim željama, kvaliteti zvuka koji želimo izvući, raspoloživom buđetu i što je najvažnije, o našoj osobnoj percepciji (dovoljno) dobrog zvuka iz gramofona.
Primjerice u cijenovnom rasponu 3-200 dolara može se preko interneta kupiti gotovo stereo cijevno ili integrirano univerzalno gramofonsko pojačalo i to bi po meni bilo najjednostavnije rješenje. U e-bay tražilicu je dovoljno upisati “phono preamplifier” i uskoro nam bude jasno da za tu cijenu nikad u samogradnji nećemo moći izraditi pretpojačalo te kvalitete. Ako se odlučimo za nešto skuplja cijevna pojačala (100-200 doalara), uz male modifikacije mogle bi se elektronske cijevi izvući negdje na kućište, pa bi takav gramofon mogao čak i bolje izgledati nego zvučati 😉
Audiofili bi mogli do besvjesti razglabati o svakoj komponenti, žici, konektoru i šarafu koji čini gramofon, te kako što utječe na kvalitetu zvuka. Za SB125 je najvažnije da igla nije previše istrošena, te će po mojem mišljenju sa prepojačalom u rangu 3-30 dolara sasvim lijepo reproducirati kolekciju ploča nekog prosječnog (normalnog) ljubitelja dobre muzike 🙂
hvala Crowave na brzom odgovoru.
ne bi ja ovdje puno komplicirao… uzeo bi od centra šta se može (gramofon, predpojačalo i drugo) i stavio u kutiju, a što ostane imao za rezervne djelove 🙂 Zvučnica i igla ostaju iste, original (osim, što sam iglu mijenjao preije godinu dana)
Sad najprije moram odlučit, koji GC da razšarafim i uzmem gramofon, izvaditi gramofon i vidjeti, šta sve može ić uznjega. Može li se predpojačalo skinuti sa GC? jel to svoja ploča?
puno hvala na informacijama i smenicama
Jani
Koliko vidim po slikama pretpojačalo i pojačalo je zaseban modul (manja pločica). Ipak, obavezno treba pogledati shemu i vidjeti koje sve krugove uključuje gramofonsko pojačalo. Ako se pretpojačalo ne može odvojiti od pojačala (a vjerojatno ne može) onda svakako treba računati i s originalnim snažnim napajanjem kojeg također treba razmontirati i strpati u kutiju, a transformator, ispravljač i stabilizator nisu baš mali ni lagani. Na kraju kutija neće biti puno manja od originalne 😉 Svakako treba proučiti shemu, ja sam to davno rastavljao pa se više ne sjećam detalja, no ako vam zatreba pomoć pronaći ću negdje shemu pa vam javim detalje. Još uvijek mislim da je kupnja pretpojačala s e-bay za par dolara puno sigurnija opcija, pogotovo što neka imaju na pločici izvedeno i kompletno napajanje pa mogu direktno na 220V 🙂
Poštovanje! Svaka čast na tako detaljnom opisu popravka. Imam taj uređaj od ranih ’80-ih i uvijek sam bio zadovoljan njime. Nažalost, prvi mali kvar pokrenuo je lavinu kvarova koji su na kraju doveli do toga da mi uređaj stoji nekorišten. Naime u doba Juge servisi su popravljali uređaje tako što su čekali da netko donese isti takav uređaj na servis, iz kojeg bi onda vadili dijelove. A novi klijent bi čekao neku novu žrtvu. Tako su meni povadili štošta i nakon prvog servisa ništa više nije radilo 100%. Kazetofon guta trake, AUX ulaz i izlaz ne rade a gramofon je s godinama mehanički propao (ručica ne dolazi dlaje od polovine ploče). Da skratim, rado bih nekako doveo uređaj u funkcionalno stanje, barem gramofon i izlaz, pa ako biste bili voljni još jednom “zaroniti” u Gorenje muzički centar, javite mi.
Lijep pozdrav! Koliko iz Vašeg opisa mogu zaključiti većina kvarova je mehaničke prirode. To su najgori kvarovi, bilo bi idealno da ne radi nešto od elektronike jer su tu popravci relativno brzi i jeftini. Na tako starim uređajima koji desetljećima skupljaju prašinu često nije dovoljno samo zamijeniti pogonske gumice na mehanizmima jer su ulja i maziva davno izgubila svojstva te su se u kombinaciji sa prljavštinom pretvorila u nešto slično cementu. Da bi se stvari dovele u red treba kompletno rastaviti ovaj poveći stroj, a zatim slijedi dugotrajan posao pipkavog čišćenja svake komponente, što traži puno raspoloživog radnog prostora i vremena. Pri tome se gotovo uvijek nađe na polomljene, nedostajuće ili istrošene mehaničke dijelove koje je često teško nabaviti zamjenske, rekonstruirati ih ili obnoviti. Magnetske glave kazetofona i igle gramofona često su također istrošene, a njihova zamjena može predstavljati značajan trošak. Ako baš želimo napraviti dobar posao na tako starim uređajima treba zamijeniti i većinu elektrolitskih kondenzatora (posebno onih u napajanju) jer su to komponente koje s vremenom propadaju i gube svojstva bez obzira da li su u pogonu ili ne. U načelu kompletna restauracija i dovođenje u funkciju ovakvih uređaja (koji ne spadaju ni u previše stare ni u previše nove) isplativa je samo pojedincima koji to žele za sebe i voljni su potrošiti vremena, živaca i novaca daleko više nego taj uređaj vrijedi. Naravno, uvijek postoji mogućnost da je vaš primjerak bio dobro čuvan, skladišten i zaštićen te nije potrebna “generalka”. No morate biti svjesni činjenice da i kad se otklone trenutni kvarovi, na takvim uređajima uvijek je povećana vjerojatnost pojave nekog novog kvara. Sitni plastični dijelovi (koji su najčešći u sklopkama) možda su trenutno u funkciji, no ovisno o uvjetima čuvanja, plastika isto ima svoj vijek trajanja, postaje krta i lako puca, a ti popravci su onda također priča za sebe. Da ne govorim kako nikad ne možemo biti sigurni ni koliko su istrošeni kontakti na tim višepinskim sklopkama. Stoga prije upuštanja u popravak ili restauraciju nekog vintage uređaja treba dobro razmisliti o isplativosti i razmisliti do koje razine želimo uređaj dovesti u funkciju. Najlakše je dati garanciju na elektroničke dijelove, no da bi se mogla dati garancija na stare mehanizme, motore, sklopke, magnetske glave i druge specijalne pokretne dijelove potrebno je kompletno rastavljanje, a zatim i uložiti puno truda, vremena i novaca… Jer ove dijelove nije (više) moguće jednostavno zamijeniti novima.
brate mili,svaka ti cast. Ja sam pokusao da procackam nesto…ali slaba vajda. Nema struje,a njegov osigurac pregoreva. bas mi zao sto nemam takvog majstora u gradu!
Prijatelju, prije svega veliki pozdrav.
imam ovaj gramofon, tacnije sada imam dva :). kupio sam jedan polovan kako bih popravio svoj stari, medjutim ovaj polovni radi izuzetno dobro uz par mana.
Nakon sto sam promijenio zvucnicu i iglu, zvuk je kristalno cist, ali ne mogu preslusati vise od jedne ploce. poslije jedne ploce pocinje zavijati i moram malo odmoriti gramofon.
Mene interesuje kako si izvadio gramofon iz tijela linije. na osmoj slici se vidi izvadjen gramofon, ja to moram uraditi kako bih kvalitetno podmazao lezajeve i osovinu motora.
cackam ovaj stari gramofon da sta ne polomim na ovom drugom
unaprijed hvala
Pozdrav prijatelju,
dosta je prošlo od kad sam ga rastavljao ali koliko se sjećam gramafon je zakačen za ploču kućišta preko osovine koja zašarafljena za ploču gramafona, a na drugoj strani osovine se nalazi zakačka u obliku fleksibilnog limića. Kod rastavljanja je potrebno odšarafiti tu osovinu preko šarafa na prednjoj strani šasije gramafona tako da ispadne i osovina i zakačka, a kod sastavljanja se prvo ta osovina natrag zašarafi za šasiju gramofona stavi se limić i onda se sve utisne u kućište jer je taj limić fleksibilan u jednom smjeru. Na slikama se vidi ta osovinica kako strši (na zadnjoj slici gramofona donji lijevi kut). U ovaj suženi dio na kraju osovine upada ta zakvačka. Mislim da se gramofon može čak toliko podići da se ta zakvačka zakrene nekim dužim šrafcigerom da ne zapinje za kućište, no najbolje je odšarafiti osovinu. Ako nisam pobrkao ovaj mehanizam s nekim drugim, mislim da je to to, pa sretno 🙂
Hvala puno na pomoci. uzecu ovaj stari gramofon pa cu njega prvog rastaviti 🙂 a onda cu preci na ovaj “novi” 🙂