Lemilo sa neposrednim djelovanjem Monter


Danas smo pronašli transformatorsku lemilicu „Monter“ proizvedenu 1982. godine sa oznakom slovenske Poklicne kovinarske in avtomehaniške šole Koper (danas Srednja tehniška šola Koper). Očito je u sklopu škole postojala tehnička radionica za proizvodnju i praktičnu nastavu gdje su se izrađivale neke električne i metalne komponente (transformatori) i zatim sklapale ovakve lemilice.

 

 

Današnja Srednja tehniška šola Koper je osnovana 1956. godine kao Industrijska kovinarska šola Koper, a zatim je još nekoliko puta mijenjala naziv. Ovdje je otisnut logo ŠCKS KOPER (Šolski Center Kovinarske Stroke Koper) što je naziv škole u razdoblju 1961-1973. godine, nakon čega se naziv mijenja u Poklicna kovinarska in avtomehanična šola Koper (kako je otisnuto na ambalaži lemilice).

 

 

Lemilo sa neposrednim djelovanjem, lemilo sa trajnom elektrodom, transformatorsko lemilo ili popularno „pištoljka“ su nazivi za lemila gdje se koristi toplinski učinak jake struje koja teče preko kratkospojenog sekundarnog namotaja transformatora. To su konstrukcijski jednostavne lemilice koje se praktički sastoje samo od jednog malog transformatora.

Osnovna odlika transformatorskog lemila je vrlo brzo zagrijavanje i vrlo brzo hlađenje lemnog vrha. Nedostatak su veća težina i dimenzije lemilice te danas više nisu popularne za elektroničare. Međutim, ja na radnom stolu već desetljećima držim i koristim upravo jednu takvu lemilicu. Ponekad je potrebno usputno odlemiti ili zalemiti poneku žicu za što se ne isplati čekati nekoliko desetaka sekundi (ili više) da se zagrije klasična lemilica. Pištoljka će se uz tanji vrh zagrijati za sekundu i jednako tako brzo ohladiti. Zahvaljujući brzom hlađenju ne moramo paziti kako i gdje ćemo ju odložiti što nekad može biti velika prednost.

Iako je originalno namijenjena za grublja električarska lemljenja, pištoljka vrlo dobro može poslužiti i za većinu elektronike. Bez problema ćete sa ovakvom lemilicom lemiti i odlemljivati komponente sa tiskane pločice, a uz prilagodbu vrha možete lemiti i SMD. Ja za elektronička lemljenja nikad ne koristim originalne debele dugačke vrhove nego komadić presavijene bakrene žice debljine 1-1,5 mm ne dulje od 15-20 mm. Takav vrh će nakon stotinjak lemljenja pregorjeti, no vrlo lako i brzo ga se može zamijeniti novim komadićem žice. Zauzvrat dobivamo precizan vrh koji se praktički trenutno zagrije i ohladi i kojeg nije potrebno čistiti. Takav vrh će idealno lemiti i odlemljivati komponente sa tiskanih pločica, dobro će se nositi sa širokim prelemljenim površinama (mase) i dobro će spajati žice, stopice, konektore i slično do promjera 2,5 mm².

 

 

 

Osnovni element pištoljke je transformator sa malom transformacijom napona i velikom transformacijom struje. To znači da sekundar ima svega nekoliko namotaja debele žice. U našem slučaju su to 2,5 namotaja bakrene trake presjeka 7×2 mm. Lemni vrh pak je žica puno manjeg promjera (2 mm) tako da će se vrh najviše i najbrže zagrijavati u radu. Napon sekundarnog namotaja u praznom hodu je svega 0,44 V, a početna struja kratkog spoja kod lemljenja je oko 180 A. Ova struja se brzo smanjuje kako se vrh zagrijava i raste mu električni otpor tako da kod vrućeg vrha padne ispod 100 A. Deklarirana snaga od 100 W se vjerojatno odnosi na maksimalnu snagu koja može biti razvijena na sekundarnom namotaju (P=UI).

Transformator ima još jedan dodatni sekundarni namotaj za napajanje sijalice 12 V / 3W koja služi za osvjetljavanje radne površine tijekom lemljenja.

 


 

Pištoljka je jedna od nezaobilaznih vrsta lemilica u mojoj elektroničkoj radionici i sasvim sigurno će biti stalno u upotrebi za slučajeve kada je upravo ona najpraktičnija za rad. Originalnim vrhovima promjera 2 i više mm je potrebno nekoliko sekundi da se zagriju te zbog toga, a i zbog svoje debljine, nisu baš praktični za elektroniku. Međutim, ako taj vrh zamijenite tanjom žicom primjera oko 1 mm, zagrijavanje će biti trenutno i takva lemilica će biti vrlo korisna za rad. Žicu za vrh također možete oblikovati u različite oblike pogodne za odlemljivanje SMD komponenti tako da naliježe istovremeno na sve pinove komponente.

 

Ovo je lemilica koju desetljećima koristim u svojoj radionici.

 

Vrhove izrađujem od bakrenih žila jeftinog i sveprisutnog UTP kabla ili od telefonskih žica promjera 0,6 mm. Pomoću bušilice upredem dvije takve žice da se dobije promjer cca 1-1,5 mm.

Ovdje sekundar transformatora ima šest namotaja žice promjera 3,2 mm. Napon na krajevima u praznom hodu je 0,57 V, a početna struja kratkog spoja oko 150 A.  

 

 

Vrlo često kod sastavljanja i rastavljanje elektronike negdje pukne neka žica ili pak treba odlemiti neku žicu da se rastavi kućište, a tu onda odlično uskače pištoljka jer ne moramo za tu jednu žicu čekati zagrijavanje klasične lemilice. Također, pištoljkom možete bez problema satima zalemljivati ili odlemljivati elemente nekog sklopa i to jednako spretno kao i klasičnom lemilicom. Naravno, mogu se dogoditi situacije sa nekim tijesnim mjesta gdje pištoljku možda nećete moći ugurati zbog samih gabarita i gdje ćete morati koristiti klasičnu lemilicu u obliku olovke.

Općenito gledano prednosti i nedostaci dva tipa lemilica (transformatorska i sa grijačem) su takvi da je najbolje imati oba tipa lemilica i koristiti onu koja je za neki posao ili situaciju u tom trenutku praktičnija.

 

 


Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

2 thoughts on “Lemilo sa neposrednim djelovanjem Monter

  • Marinko

    Poz, molim Vas za informaciju ako znadete da li se još uvijek može gdje kupiti samo plastično kučište za sivi model lemilice. Normalno nakon dugi niz godina i padova sa radnoga stola došlo je do puknuča kučišta. Imam moderniju verziju by China koja joj nije ni do koljena po grijanju a isto piše 100 W. To se jako dobro vidi kada morate odlemiti dio sa večom površinom lema ,tu Kinesko smeče pada na testu. Tu Slo lemilicu nebi dao ni za zlato. Hvala. MARINKO, tehnician mechatronics, Bjelovar

    • crowave Post author

      Slažem da su ove slovenske lemilice jače po snazi što se vidi po veličini jezgre i debljini sekundara transformatora. Također sam izmjerio da je maksimalna struja kod slovenske lemilice dosta veća nego kod kineskih. Ovakve lemilice se danas mogu naći jedino po buvljacima i oglasnicima, ja sam ovu nedavno našao na Hreliću. Možda bi se dalo prebaciti trafo sa slovenske lemilice u ove moderne jer su kućišta sličnih dimenzija. Također ima pištoljki deklariranih na 150 W, npr. lemilica 150 W TOPEX 44E005 kod nas košta 30 eura, možda su te jače. Za te novce se isplati riskirati iako je specifikacijama danas teško vjerovati, ali čini mi se da ta lemilica ima nešto veće kućište pa bi bez problema stao unutra trafo od slovenske.