Danas je navabljen pogonski ampermetar za istosmjerne struje do 450 A, njemačke proizvodnje iz 1938. godine.
Tijelo ampermetra je promjera 133 mm (montažni prsten 158 mm). Masivne mesingane stezaljke ukazuju da ovaj ampermetar izravno mjeri struje do 450 A (bez potrebe za strujnim transformatorom).
Simboli na prednjoj ploči instrumenta govore da je ampermetar predviđen za vertikalnu montažu, da je ugrađen mjerni sistem sa pomičnim željezom, da je predviđen za istosmjernu struju i da je klasa točnosti G. Označavanje klase točnosti slovima je po starim njemačkim pravilima za mjerne instrumente (VDE 0410) iz 1923. godine, a ona su se izmijenila međunarodnom standardizacijom IEC od 1935. godine (brojčane oznake). Klasa točnosti G označava 1. klasu za pogonske instrumente (instrumenti opće namjene), a to za ampermetre znači najveću pogrešku od ±1%. Klasa točnosti G definira i druge parametre poput pogreške zbog promjene temperature (±2%), dozvoljeno opterećenje iznad nominalne vrijednosti (do 120%) i drugo.
Logo tvrtke sa stiliziranim slovima WF ili FW nismo uspjeli povezani sa nijednom njemačkom tvrtkom iz razdoblja 1920/30-tih godina.
Na naličju skale otisnute su montažne oznake i vrlo vjerojatno datum montaže iz 1938. godine.
Naš ampermetar je feromagnetskog tipa (instrument sa pomičnim željezom). Takvi instrumenti se najčešće koriste za pogonska izmjenična i istosmjerna mjerenja jer su jednostavne konstrukcije i ne trebaju im ispravljači, odnosno mogu izravno mjeriti kako istosmjerne tako i izmjenične struje. Najveći nedostatak im je veća unutrašnja potrošnja i teško dobivanje potpuno linearne skale.
Instrumente sa pomičnim željezom već smo opisivali u više objava pa ovdje nećemo ponavljati princip rada istih:
- Voltmetar FL0125 i ampermetar FL0120 – Iskra (GANZ)
- Voltmetar NORMA 8 Vp 25372
- Ampermetar NORMA 2 Ap 22384
- Precizni laboratorijski voltmetar Norma 500 029
- Pogonski voltmetar za mrežne napone Neuberger SP
- Strujna kliješta Arcos Tong Test
- Pogonski voltmetar Ferranti 120 V
- Analogni panel-metri Iskra FP2
Ovdje možemo vidjeti kako se zavojnica instrumenta sastoji od svega jednog namota izrađenog od masivnog mesinganog materijala kako bi stvarao što manji otpor visokoj mjernoj struji.
Promjer vijčane stezaljke je 16 mm što odgovara površini od 200 mm² ili oko 400 kcmil, a tolika je otprilike i površina pravokutnog dijela koji čini zavojnicu. Prema današnjim standardima bakrena žica ovog presjeka može voditi struju 280-380 A (ovisno o dozvoljenom zagrijavanju). Iako je maksimalna kalibrirana vrijednost na skali 450 A, ovaj ampermetar nije predviđen za trajno mjerenje tako visokih struja. Vidimo da je skala najviše raširena u rasponu 50 – 200 A tako da je ampermetar predviđen za stalno mjerenje struja do 200 A uz moguće neke kraće vršne potrošnje do 400 A.
U prethodnim objavama vezanim uz instrumente sa pomičnim željezom vidjeli smo da postoje dva osnovna tipa takvih instrumenata s obzirom na konstrukciju metalnih listića koji međusobno stvaraju odbojne magnetske sile i tako zakreću kazaljku instrumenta. Jedni su sa radijalno postavljenim listićima, a drugi su sa koncentrično (kružno, aksijalno) postavljenim listićima. Kod našeg ampermetra listići su postavljeni kružno.
Nepomični željezni listić je u obliku valjka (cijevi) i unutar njega se nalazi pomični također kružni listić spregnut sa kazaljkom. Na vanjsku stranu nepomičnog listića pričvršćeni su dodatni željezni listići trapeznog oblika. Time se postiže ujednačenje magnetskog toka na čitavom kutu rotacije kako bi se dobila što linearnija skala. Nepomični vanjski listić zapravo nije posve nepomičan. On se može pod nekim malim kutom mehanički rotirati kako bi se kalibriralo kretanje, odnosno histereza otklona kazaljke prema ispisanoj skali.
Ovdje smo otvorili zračnu komoru sistema za prigušenje njihanja kazaljke instrumenta. To je tijesno zatvorena komora unutar koje se kreće limić (lopatica) spregnuta sa kazaljkom. Otpor koji zrak unutar komore pruža gibanju limića prigušuje naglo kretanje kazaljke pod utjecajem magnetskih polja i zatim njeno njihanje prije nego se smiri na mjerenoj vrijednosti.
Na ovom primjeru smo prvi put vidjeli izvedbu ampermetra koji može izravno mjeriti relativno visoke struje. Današnji ampermetri se najčešće rade za niske struje (do 5 A), a onda se za mjerenje većih struja koristi odgovarajući strujni mjerni transformator. Time sam instrument ne mora biti dizajniran za visoke struje ili napone i može biti vrlo široko primjenjiv u kombinaciji sa različitim mjernim transformatorima.