Danas su nabavljene otporne dekade slovenskih proizvođača ISKRA i IEV iz 1960-tih godina pod oznakama modela MA2100, MA2102 i MA 2110. Otporne dekade MA2100 i MA2102 pokrivaju otpore u rasponu 1 Ω – 12221 Ω u koracima po 1Ω te mogu podnijeti struje od 30-800 mA ovisno o slogu. Otporna dekada MA2110 pokriva otpore u rasponu 1 kΩ – 12221 kΩ u koracima po 1 kΩ te može podnijeti struje od 1 -30 mA ovisno o slogu. Općenito gledano, svih šest dekada su međusobno vrlo slične konstrukcije i svaka se sastoji od četiri dekadna sloga sa po 11 otpornika (slojni i žičani otpornici snage 1 – 2W i tolerancije 0,5 – 1%).
Otporne (ili otporničke) dekade obično imaju 9, 10 ili 11 otpornika u jednom slogu i načelno se sa svima mogu dobiti sve vrijednosti otpora unutar specificiranog raspona. Pri tome se sa dekadama koje imaju 10 ili 11 otpornika u slogu dobije nešto prošireni opseg mogućih otpora, a određene vrijednosti otpora mogu se dobiti preko različitih kombinacija preklopnika. Time se u eksperimentalnom radu može brže manipulirati vrijednostima otpora, a mogu se i kombinirati povoljnije raspodjela snaga na istima za određene vrijednosti otpora. Također, dekadni slogovi se mogu sastojati i od manje od 9 otpornika, a tada se sklopkom za svaki položaj sloga kombinira jedan ili više otpornika za dobivanje potrebne vrijednosti. U našem primjeru kod dekade MA2102 (DECADE RESISTOR) svih 11 vrijednosti po slogu dobiju se kombinacijom od samo 7 otpornika. Shema otporne dekade vrlo je jednostavna.
Otporne dekade prvenstveno su namijenjene laboratorijskim eksperimentalnim mjerenjima, mogu imati različite opsege odabira mogućih otpora i mogu se sastojati od različitog broja serijski spojenih dekadskih slogova (mogu se spajati i međusobno). Točnost odabranih otpora i najveća struja koja se može kroz njih propustiti određena je svojstvima samih otpornika ugrađenih u dekadu.
U ovoj objavi obuhvatili smo po dva primjerka od svakog modela dekade, gdje se i primjerci iste oznake modela međusobno razlikuju po proizvođaču i donekle po dizajnu i upotrijebljenim komponentama. Radi lakšeg snalaženja, za početak ćemo napraviti usporednu tablicu svih šest dekada.
Sada krenimo redom razgledati unutrašnjost svake otporne dekade.
MA 2100 ISKRA
MA 2100 IEV
Unatoč tome što se radi o istoj oznaci tipa dekade vidimo da postoje određene razlike u konstrukciji kućišta te odabiru otpornika i sklopki. Zanimljivo je da otpornici u obje dekade (Iskra i IEV) nose oznaku proizvođača IEV. Slijede dekade oznake MA2110 (Iskra i IEV).
MA 2110 ISKRA
MA 2110 IEV
Ovdje je razlika samo u dizajnu kućišta, no u dekadu IEV ugrađeni su i neki otpornici tolerancije 1% (otpornici u svim ostalim dekadama su tolerancije 0,5%). Otpornici u dekadi IEV fizički su veći od otpornika u dekadi ISKRA te je moguće da su snage veće od 1W. U svakom slučaju, najveće deklarirane struje kroz pojedine slogove iste su za obje dekade. Pogledajmo još zadnji par dekada koje nose oznaku MA2102.
DEKADNI UPOR MA2102
DECADE RESISTOR MA2102
Kod ove dvije dekade razlika je i u samoj električnoj shemi. Dok dekada za domaće tržište (DEKADNI UPOR) ima standardnih 11 otpornika po slogu, dekada za strano tržište (DECADE RESISTOR) ima tri sloga sa samo 7 otpornika. Sa 7 otpornika izvedeni su slogovi x1000Ω, x100Ω i x10Ω, i to tako da svaki slog ima samo dva otpornika nazive vrijednosti sloga, dok je preostalih pet otpornika dvostruko veće vrijednosti. Jasno je da je sa takvom kombinacijom vrlo lako moguće dobiti sve vrijednosti sloga jednostavnim serijskim spajanjem odgovarajućih otpornika. Time smo uštedjeli 4 otpornika po slogu, no s druge strane potrebno je koristiti složeniju sklopku za preklapanje otpora čime se povećava i broj kontakata za preklapanje po slogu, pa je i mogućnost pojave prijelaznih otpora kao i drugih mehaničkih kvarova veća.
Vidimo da sve dekade imaju priključnicu za uzemljenje kućišta što može biti korisno kod eksperimenata sa mrežnim naponom ili drugim aplikacijama gdje je poželjno uzemljenje. Upotreba dekada u eksperimentalnoj elektronici svakako olakšava i ubrzava mnoge razvojne procese gdje je potrebno brzo (bez puno računanja) pronaći odgovarajuće otpore za primjerice stabilizaciju radne točke tranzistora, odabir optimalnih vrijednosti RC krugova za razne NF oscilatore, nalaženje praga okidanja raznih uređaja koji koriste otporničke senzore i za još niz drugih najrazličitijih aplikacija.
Naravno da bi električki sve ovo mogao zamijeniti i neki potenciometar sa baždarenom skalom na svojoj osovini. U praksi se prilikom eksperimentiranja mogu koristiti i dekade i potenciometri, a koje su njihove prednosti i nedostaci otkriti ćemo u našoj narednoj objavi 🙂