Hermann Sewerin, Gaspatex, RSG 9aT

Danas je nabavljen uređaj za detekciju pozemnih kablova i metalnih cjevovoda oznake RSG 9aT proizvod njemačke tvrtke Hermann Sewerin, Gaspatex iz 1962. godine.

Hermann Sewerin je 1908. godine u njemačkom gradu Guetersloh (Gütersloh) otvorio radionicu za izradu brava i ručki za vrata, pločica sa imenima te kipića za groblja. Nakon 1. svjetskog rata Sewerin počinje proizvodnju centrifuga za mlijeko te rasplinjača za motocikle i automobile, a u 1920-tim godinama zajedno sa braćom otvara tvrtku za proizvodnju lula za duhan. U 1930-tim godinama, potaknut čestim rudarskim nesrećama, patentira detektor opasnih plinova u rudnicima, zatim po nalogu općinskih dužnosnika provodi prvo sustavno ispitivanje plinovodne mreže te tako Sewerin postaje poznato ime u toj branši. 1936. godine osniva tvrtku naziva “Hermann Sewerin” koja se čitavo vrijeme do danas bavi opremanjem i pružanjem usluga vezanih uz plinske i vodovodne komunalne mreže.  U svom proizvodnom programu tvrtka Sewerin nudi detektore metala za otkrivanje cijevi i instalacija u zidovima ili u zemlji te uređaje za detekciju curenja plinova i tekućina. Možemo zaključiti da naš RSG 9aT također pripada u jednu od tih skupina detektorskih uređaja, najvjerojatnije u detektore metala.

Prednja ploča uređaja RSG 9aT nije suviše složena. Na desnoj strani su kontrole napajanja, a na lijevoj strani su kontrole izlaznog signala. U sredini je mjerni instrument koji prikazuje jednu od tri veličine odabrane sklopkom smještenom desno od njega: trenutna potrošnja struje detektora, napon baterija ili struja punjenja baterija. Ispod mrežnih osigurača (0,2A i 2A) nalazi se potenciometar sa sklopkom za uključenje uređaja i podešavanje razine izlaznog signala. Iznad osigurača je sklopka za odabir vrste napajanja: preko ugrađene interne baterije ili mrežnog napajanja, odnosno preko vanjske baterije od 6V ili 12V spojene na pripadajuće banana utičnice.

U lijevom gornjem kutu nalazi se sklopka za prilagodbu izlaznog signala na impedanciju trošila spojenog na izlazne utičnice označene sa “Ausgang”. Ovom sklopkom mijenjaju se izvodi (omjeri) izlaznog transformatora čime se postiže promjena izlazne impedancije u rasponu 5-1000 Ω. Zadnji položaj sklopke označen je sa “10 kHz Spule” i ovdje se izlazni signal prebacuje na istoimene crvene priključnice. Oblik izlaznog signala određuju dvije sklopke u donjem lijevom kutu. Prvom sklopkom bira se frekvencija signala (1,1 kHz, 10 kHz ili signali obje frekvencije zajedno). a drugom sklopkom mijenja se kontinuitet signala (kontinuirani ili impulsni signal).

Okrugla ploča sa bočne strane nije poklopac unutrašnjosti uređaja već samo neka vrsta nosača, moguće za sondu uređaja. Interna baterija vadi se sa druge bočne strane. Sastoji se od šest članaka napona 2 V koji su bili spojeni serijski za napon 12 V. Akumulatorska baterija nakon gotovo 60 godina postojanja sigurno nije više u funkciji pa je odspojena od uređaja, a spojevi između članaka uklonjeni su da se spriječi daljnje propadanje i korozija na istima.

Unutrašnji sklopovi uređaja: uočavamo mrežni transformator sa pločicom ispravljača i stabilizatora mrežnog napona (2N3055), na suprotnoj strani je izlazni transformator za prilagodbu impedancije, na gornjoj i donjoj bočnoj strani glave pločice montirani su aktivni elementi (tranzistori oscilatora i izlazni tranzistori pojačala signala), na samoj ploči ističu se transformatori koji najvjerojatnije rade u krugovima oscilatora i pojačala.

Izlazni tranzistori TF 80/30 su germanijski PNP bipolarni tranzistori snage, jedni od prvih koji su počeli zamjenjivati elektronske cijevi u audio pojačalima. U našem slučaju vjerojatno predstavljaju izlazne stupnjeve pojačanja signala oscilatora od 1,1 i 10 KHz. Na isto hladilo montirane su diode i elektrolitski kondenzator za ispravljanje i filtriranje napona napajanja. Ispod na pločici ističu se četiri transformatora sa feritnim jezgrama u krugovima oscilatora.

Bolji pogled na izlazni transformator impedancije vezan na pripadajuću sklopku na prednjoj ploči uređaja.

Mrežni transformator (220 / 2×15 V) i stabilizatorski dio…

Šest tranzistora montiranih na zajedničko hladilo su germanijski PNP tranzistori OC 72 i OC 74 nastali u 1950-tim godinama i korišteni su najviše za NF pojačala manje snage i slične NF (audio) sklopove. U našem slučaju najvjerojatnije čine oscilatore od 1,1 i 10 kHz.

S obzirom da nam je uređaj RSG 9aT prilična nepoznanica, odlučili smo snimiti koji oscilogram sa njegovog izlaza. No osim korodiranih gnijezda osigurača, trebalo je očistiti i vratiti u funkciju još dvije sklopke na prednjoj ploči (za odabir vrste napajanja i za odabir kontinuiteta izlaznog signala). Na obje sklopke bile su zaglavljene osovine i nije bilo moguće njihovo okretanje. Sklopke smo odlemili, izvadili, rastavili, očistili i podmazali. Radilo se o klasičnom slučaju kada se maziva na osovini sklopke tijekom dugog vremena nekorištenja i neodržavanja jednostavno stvrdnu i blokiraju svaki pokušaj pomaka osovine unutar tijesnog ležišta u kojem se nalazi.

Na slici se lijepo uočava tanak suhi sloj dotrajalog maziva oko osovine koji je time promijenio svoju funkciju: umjesto da olakšava okretanje osovine, sada ju potpuno blokira.

Napokon RSG 9aT možemo pustiti u rad… Amplitude impulsa dostižu 300 V, a uređaj ne radi ni sa pola snage. RMS metrom izmjereni su efektivni naponi do 130 V kada uređaj radi punom snagom, naravno, sva mjerenja su bez opeterećenja.

Vidimo kako RSG 9aT generira impulsne kao i neke složenije kontinuirane valne oblike u različitim vremenima trajanja što bi i očekivali od detektora metala. Naš uređaj je vjerojatno samo generator signala (impulsa) koji napaja zavojnicu detektora metala, dok je prijemni (detektorski) uređaj izvedena kao zasebna jedinica koja radi u paru sa ovim generatorom (predajnikom). Na taj način bi se RSG 9aT mogao koristiti kao višefunkcionalni generator signala namijenjen za detekciju različitih tvari (na različitim dubinama) i sa različitim sondama (zavojnicama) što bi opravdalo njegove kontrole za prilagodbu izlazne impedancije u širokom rasponu, kao i kontrole za oblikovanje izlaznih impulsa (signala).

No, kako god bilo, nedvojbeno je da se i ovdje radi o jednom lijepo ukomponiranom elektroničkom uređaju s početka 1960-tih godina, pa bi bilo baš zgodno da ga ovdje otkrije neki znalac i uputi nas na pravi trag o njegovoj stvarnoj namjeni, funkciji, i načinu korištenja. Naravno, ne mora to baš biti znalac, svaka informacija, ideja ili pretpostavka također je dobrodošla 🙂