Danas je nabavljen mehanički pisaći stroj za slijepe PERKINS BRAILLER konstruiran 1950-ih godina. Brailleovo pismo dobilo je naziv po francuzu Louisu Brailleu koji je 1824. godine osmislio praktično pismo za slijepe i slabovidne osobe koje se čita dodirom izdignutih točkica. Sustav se sastoji od 6 točkica poredanih po dvije vodoravno i po tri okomito. Koristeći različiti broj točkica u različitom poretku, formiraju se 63 kombinacije koje predstavljaju slova, brojke, te druge simbole. Brailleovo pismo počelo se službeno uvoditi od 1854. godine te se zadržalo sve do danas.
Pisaći stroj PERKINS BRAILLER služi za pisanje Brailleovim pismom. Na samom stroju nalazimo poveznice na tri slavna imena koja su obilježila povijest pisma za slijepe: Samuel Gridley Howe (Howe Press), Thomas Handasyd Perkins (Perkins School for the Blind) i David Abraham. David Abraham je 1950-ih godina konstruirao sam pisaći stroj PERKINS BRAILLER koji je postao najrašireniji pisaći stroj za slijepe te je još i danas u upotrebi.
PERKINS BRAILLERje izuzetno robustan, kvalitetan i pouzdan pisaći stroj, a ujedno i vrlo jednostavan za upotrebu. Ima šest tipki gdje svaka predstavlja jednu točkicu Brailleove abecede. Osim toga tu su još samo tri tipke: razmaknica, tipka na novi red i tipka za povratak jedan znak unatrag. Kao i na svakom drugom mehaničkom pisaćem stroju posebna tipka (poluga) služi za povratak čitav red unatrag.
Iz gornjeg prikaza može se odmah shvatiti na koji način funkcionira pisaći stroj za slijepe. Također vidimo raspored točkica za osnovna slova abecede. Što se tiče drugih specijalnih slova, brojeva i znakova, s obzirom na mali broj kombinacija simbola (63 + prazno polje ili razmak) koje možemo dobiti sa šest točkica isti se znak u različitim jezicima ili notacijama čita drukčije. Također postoji i računalno (kompjutorsko) Brailleovo pismo koje čine kombinacije od osam točaka čime se, kao i na računalu, dobije ukupno 256 različitih znakova. Brailleovo pismo kao i ovaj naš pisaći stroj detaljno su opisani na mnogobrojnim internetskim stranicama pa se mi ovdje više nećemo baviti daljnim izučavanjem ove problematike. Možemo radije malo zaviriti u mehaniku našeg stroja.
Ne može se ne primijetiti robusna i pouzdana mehanika stroja. Kod našeg primjerka nije radio mehanizam pomicanja glave za jedan znak unaprijed nakon svakog ispisa znaka, a to smo jednostavno riješili pritezanjem jednog vijka koji drži mehanizam zapinjanja za nazubljenu letvu (na slici gore izgleda poput pile). Iako se na dijelovima mehanizma stroja već nagomilalo prilično prašine zbog dugog vremena neodržavnja, isti i dalje radi glatko i bez greške. Svaka čast Davidu Abrahamu na ovoj konstrukciji.
Moderni elektronički pisaći strojevi za slijepe koriste isti princip tipkanja kao i ovaj mehanički, a može im biti dodana i glasovna sinteza. Također postoje optički čitači koji mogu tekst sa monitora (ili drugog izvora) prevesti u Brailleovo pismo za ispis. Tu su i programi koji “čitaju” digitalni tekst odnosno pretvaraju ga u glas preko zvučne kartice. Tehnologija u napredovanju svakako pokušava što je moguće više pomoći i slijepim osobama ne samo da ostvare što kvalitetniji pristup u današnje nebrojene pisane (i slikovne) sadržaje već da mogu s lakoćom i stvarati iste. Iskreno se nadam da će tehnologija i ekonomija u što kraćem vremenu barem toliko napredovati da svaka slijepa osoba može lako i jeftino (čak i u našoj zemlji) nabaviti računalo prilagođeno njenoj potrebi. Nadam se da će vrlo brzo zahvaljujući tehnologiji biti sasvim normalno da vam na jednu ovakvu objavu odgovori neka slijepa osoba, a da vi ni po čemu ne možete zaključiti kako vam se obratila upravo takva osoba 🙂