Danas je nabavljen pirometar američke tvrtke Hoskins oznake tipa AH iz prve polovice 20-tog stoljeća. Pirometar je uređaj za mjerenje visokih temperatura. Naš pirometar predviđen je za mjerenje temperatura u električnim pećima do 1100 °C.
1905. godine Albert Leroy Marsh i William Hoskins iz Chicaga su od nikla i kroma načinili leguru Chromel. Zbog svojih svojstva ova legura postala je jedinstvena za primjenu u uređajima i napravama koji rade na visokim temperaturama. Patent je zaštićen 1906. godine, a 1908. godine formirana je tvrtka Hoskins Manufacturing Company sa sjedištem u američkom gradu Detroitu. Bavila se proizvodnjom električnih peći, pirometara i sličnih uređaja za visoke temperature.
Rad Hoskinsovog pirometra temelji se na termoparu, odnosno na termoelektričnom efektu, pa se ovakvi pirometri nazivaju još i termoelektrični pirometri. O termoelekričnom efektu, termoparovima i radu ovakvih mjerača temperature već smo pisali u objavama MJERAČ TEMPERATURE ISPUŠNIH PLINOVA 17B31, VAKUUM METAR NRC TYPE 701 TYPE 501 i RMT ZC-994 Uređaj za toplo hladnu masažu lica.
Termopar se sastoji od dvije žice iz različitog materijala međusobno spojene na jednom kraju. Kad se spojeni kraj nalazi na većoj temperaturi od otvorenog kraja žica, na tom otvorenom kraju žica pojaviti će se električni napon. Ta pojava zove se termoelektrični efekt (ili Seebeckov efekt), a radi se dakle o izravnom pretvaranju toplinske energije u električnu. Termopar se postavlja u okruženje gdje želimo mjeriti temperaturu, a vodićima se spaja sa voltmetrom na kojem vršimo očitanje (na skali baždarenoj za izravno očitanje temperature). Svaki tip termopara ima specifična svojstva glede temperaturnih raspona u kojima može raditi i glede linearnosti proizvedenog napona u ovisnosti o temperaturi, pa je stoga i svaki pirometar baždaren samo za određeni tip termopara.
Na kućištu našeg pirometra ugrađen je i termometar za kontrolu temeperature okoline u kojoj se nalazi sam instrument (do 50 °C). Ovo je korisno za izračun eventualne kompenzacije očitane vrijednosti temperature, a o čemu smo također već pisali u objavi MJERAČ TEMPERATURE ISPUŠNIH PLINOVA 17B31.
S obzirom da je pirometar u osnovi voltmetar njegova konstrukcija je vrlo jednostavna.
Uočava se klasična izvedba mjernog instrumenta sa zakretnim svitkom i njemu serijski vezan jedan mjerni otpornik.
Na skali instrumenta vidimo podjelu u milivoltima i centigradima. Natpis “Chromel Alumel” ukazuje da su skale baždarene za upotrebu termopara tipa K (prema današnjim oznakama). Pozitivna elektroda ovog termopara sastoji se od legure nikla i kroma (chromel), a negativna od legure nikla i aluminija (Alumel). Termoparovi tipa K predviđeni su za mjerenje temperatura u području od -270 °C to 1260 °C i u tom rasponu daju termoelektrični napon od -6.4 to 54.9 mV. To odgovara podjelama na našim skalama. Može se uočiti kako ova vrsta termopara daje vrlo linearnu skalu, odnosno porast temperature linearno prati porast napona na termoparu. Podjela u milivoltima može koristiti i ako se na pirometar spoji neki drugi tip termopara, tada se iz očitanog napona može izračunati temperatura na osnovu poznatih karakteristika tog termopara. Podjela u centigradima gotovo je potpuno identična podjeli u stupnjevima Celzijusa. Naime, standardna jedinica za temperaturu Celzijus uvedena je 1948. godine, dok se prije toga koristio naziv centigrad. I jedna i druga jedinica označavaju podjelu od ledišta do vrelišta vode na 100 dijelova.
Na kraju dajemo bolji pogled na ugrađeni termometar s unutarnje strane kućišta. Uočava se oznaka američke tvrtke Trerice koja se od 1923. godine do danas bavi proizvodnjom instrumenata i uređaja za mjerenje topline i tlaka.
Iz svega se može zaključiti da ovaj instrument najvjerojatnije datira negdje iz 1930-tih godina. Očuvanost mu je vrlo dobra i naša je dužnost zadržati istu na sadašnjoj razini. No mora se primijetiti kako bi se lijepo uklopio i kao uporabni predmet u nekoj današnjoj modernoj kuhinji napravljenoj u sve popularnijem vintage stilu, gdje bi sasvim dobro služio kao mjerač temperature u pećnici ili krušnoj peći, naravno uz malo baždarenja u kombinaciji sa prikladnim termoelementom 🙂