Danas je nabavljen kontaktni toplomjer zagrebačke tvrtke INTOS ili TLOS iz 1970-ih godina. Na kutiji i dokumentaciji toplomjera nalazimo nazive zagrebačkih tvrtki TLOS i INTOS, a obje se vežu uz proizvodnju laboratorijskih mjernih uređaja i naprava od stakla.
Stakleni kontaktni toplomjeri (termometri) koriste u sistemima gdje postoji potreba za preciznim i pouzdanim kontroliranjem i održavanjem temperature. Najbolje je za početak prikazati konstrukciju i princip rada kontaktnog toplomjera kojem se točka prespajanja kontakata namješta pomoću sistema okretnog magneta.
Jedan kontakt toplomjera čini živa u staklenoj cjevčici koja se pod utjecajem temperature širi duž iste, baš kao i u svakom drugom živinom toplomjeru. Drugi kontakt toplomjera čini tanka žičica od platine koja ulazi u živinu staklenu cijev sa druge strane. Kontakt se ostvaruje kada živa tijekom širenja pod utjecajem temperature dotakne platinastu žičicu koja se namjesti na željenom razmaku prema razini žive.
S obzirom da živa i platinasti kontakt moraju biti hermetički zatvoreni unutar staklene cjevčice potrebno je izvesti pogodan mehanizam za namještanje visine platinastog kontakta u cjevčici. Kod našeg toplomjera to je izvedeno pomoću magneta kojim se sa vanjske strane djeluje na željeznu zastavicu ugrađenu u staklenoj unutrašnjosti toplomjera. Željezna zastavica vezana je na vijak te se sve zajedno može okretati oko osi preko staklenih ležajeva. Na vijku se nalazi eliptična matica koja se zbog svojeg oblika ne može okretati oko osi već zapne za glatku staklenu unutrašnjost toplomjera po kojoj zatim kliže pod djelovanjem vijka prema gore ili dolje ovisno o smjeru okretanja te pri tome povlači kontaktnu platinastu žičicu unutar staklene cjevčice.
Na donjoj slici vidi se detalj sa vijkom i eliptičnom maticom. Matica je u našem slučaju izvedena od žice sa dva produžena kraja na međusobno suprotnim stranama. Time je dobiven potrebni eliptični oblik koji se ne može slobodno okretati oko osi sa vijkom već zapne u unutrašnjosti i dalje nastaviti kliziti kako se vijak okreće. Završeci ovako izvedenog vijka služe i kao kazaljke za grubi prikaz namještene temperature ukapčanja.
Slijedeća slika pokazuje detalj kontakta platinaste žičice uvučene u kapilaru po kojoj se širi živa. Uočava se zataljeni vanjski priključkak i produžetak za spoj na mehanizam za povlačenje žice (na eliptičnu maticu). Vidi se kako je izveden spoj vanjskog priključka sa pomičnom platinastom žičicom: nekoliko labavih namota zataljene žice vanjskog priključka preko pomične platinaste žice u unutrašnjosti osigurava potreban kontakt.
Kapilara sa živom s jedne strane i platinskom žičicom sa druge strane položena na finu skalu. Vide se isprekidani sasušeni tragovi žive u kapilari što je znak da je ovaj toplomjer vjerojatno neupotrebljiv.
Kontakti sa živom i platinskom žičicom vode sa zadnje strane na priključak montiran na vrhu toplomjera. Odvojeni bakelitni dio vidljiv na slici je priključnica za montažu kabla koja nasjeda u priključak za kontakte toplomjera.
Mjedeni vijak iznad priključka kontakata fiksira magnet za okretanje mehanizma namještanja položaja platinske žičice. Ovaj magnet može se lako skinuti sa vrha, čime toplomjer ostaje “zaključan”, odnosno nije moguće njegovo namještanje, što je korisno ako u nekom automatskom sustavu želimo onemogučiti neko neovlašteno ili nestručno podešavanje.
Rastavljeni gornji dio gdje se uočava magnet i željezna zastavica u staklenoj unutrašnjosti toplomjera na koju se djeluje tim magnetom.
Principijelna shema spajanja kontaktnog toplomjera na trošilo (grijač) preko elektronskog releja za neki automatski sistem za održavanje zadane temperature (termostat).
Tvornički podaci o najvećim dopuštenim vrijednostima napona i struja koji mogu teći izravno preko kontakata toplomjera, podaci o točnosti ukapčanja i trajnosti kontakata.
Potvrda o baždarenju toplomjera provedenom od tvrtke TLOS – Zagreb.
Živini toplomjeri i živini prekidači (vidi objavu SKLOPKE SA ŽIVOM (ECO, JUMO, SAUTER)) danas se sve manje koriste zbog otrovnosti živinih para i živinih spojeva koji mogu nastati nemarnim zbrinjavanjem žive u prirodnom okolišu. Zato ćemo mi naš toplomjer oprezno vratiti u njegovu originalnu kutiju i sigurno ga zbrinuti u nekom suhom i tamnom skladištu starih uklopnih uređaja i naprava, iako je, kako se čini, davno ostao bez svoje zalihe potencijalno opasne žive 🙂