Danas su nabavljena dva izvora napajanja: ispravljač napona i stabilizirani ispravljač sa regulacijom izlaznog napona. Ovi izvori napajanja zanimljivi su jer su izrađeni u samogradnji prije nekoliko desetljeća i to na vrlo robusan i kvalitetan način sa završnom obradom koja može bez problema konkurirati bilo kakvim industrijski proizvedenim izvorima napajanja.
Manji izvor napajanja ima voltmetar i ampermetar, priključnice za izlazni napon, potenciometar za namještanje izlaznog napona, mrežnu sklopku, sklopku za uključivanje/isključivanje izlaznog napona, osigurač i kontrolnu lampu prisutnosti mrežnog napona.
Veći izvor napajanja ima također voltmetar i ampermetar, priključnice za izlazni napon, mrežnu sklopku, osigurače za mrežni i izlazni napon, kontrolne lampice za mrežni i izlazni napon, te sustav od 5+1 stezaljke kojima se bira sekundarni namot transformatora, odnosno napon sa izvoda sekundara transformatora koji će se dalje ispravljati kao izlazni napon.
Zavirimo prvo u unutrašnjost većeg izvora istosmjernog napona. Situacija je prilično jasna: snažni mrežni transformator sa pet izvoda na sekundarnom namotu i pripadajući selenski punovalni ispravljač. Izmjenični naponi na sekundaru transformatora su: 4,5V – 7V – 11V – 15,5V – 34V. Ovi naponi su 1 do 2V manji nakon što budu ispravljeni u selenskom ispravljaču.
S obzirom da nije ugrađena nikakva dodatna stabilizacija ispravljenog napona, ovaj naponski izvor vjerojatno je predviđen za punjenje akumulatora, napajanje istosmjernih motora i slične namjene gdje se ne traži visoka stabilizacija istosmjernog napona.
Pogledajmo od čega je sastavljen stabilizirani ispravljač sa regulacijom izlaznog napona. Od komponenti se uočavaju samo dvije diode, dva paralelno vezana bloka elektrolitskih kondenzatora i tranzistor.
Upotrijebljeni tranzistor BDY20 može podnjeti napon od 60V i struju od 15A. To je i više nego dovoljno za ovaj ispravljač maksimalnog napona 18V i struje 600mA. Svejedno je montiran na poveći komad aluminjskog hladila izoliranog od ostataka kućišta. Transformator nema nikakvih oznaka ali po dimenzijama može sigurno isporučiti puno više struje od 600mA. No, autor ovog uređaja vjerojatno u samogradnji nije mogao nabaviti prikladnije mjerne instrumente, pa tako upotrijebljeni galvanometar nema nikakvu funkciju u negativnom smjeru, a također je i ampermetar mogao biti odabran za veće struje.
S obzirom na ugrađene komponente ovdje se radi o jednoj od najjednostavnijih izvedbi ispravljača sa regulacijom izlaznog napona. Za punovalno ispravljanje dovoljne su dvije diode ako se koristi srednji izvod sekundara, visina napona se kontrolira preko tranzistora kojemu se napon na bazi namješta potenciometrom, kondenzatori su za dodatnu stabilizaciju napona.
Zajedničko kod većine uređaja iz amaterske samogradnje prošlog stoljeća koje smo do sada objavili na ovom blogu je to da imaju vrlo robusna i dotjerana kućišta gdje se posebno pazilo na sve konstrukcijske detalje, i to ne samo na vanjštini kućišta nego i kod svih detalja ugradnje komponenti unutar kućišta. Prilikom kupnje ovih uređaja na raznim buvljacima i oglasnicima gotovo je bilo nemoguće sa sigurnošću potvrditi da li se radi o originalnim tvorničkim proizvodima ili uređajima iz samogradnje. Najčešći “demaskirajući element” je tek nedostatak oznake proizvođača na kućištu ili nekog natpisa na kontrolama. No nasuprot tome, elektroničke komponente kao i sama električna shema sklopa koji se zatekne unutar takvog kućišta ostavlja potpuno suprotni dojam. Ovo ukazuje na činjenicu da prije 40-tak godina amateru samograditelju često bilo skupo i nedostupno nabaviti električne sheme i komponente, a sigurno da ni stručna literatura kao uostalom ni specijalizirane elektroničke komponenete nisu bile dostupne kao danas. Danas sigurno niti jedan elektroničar neće uložiti ovoliko truda samo da bi izradio osnovno napajanje za svoj radni stol. No nekada je vlasnik ovih uređaja itekako imao razloga biti ponosan na svoje uratke. A naša je dužnost na ovom blogu samo ta, da pokušamo natrag vratiti barem dio te njihove nekadašnje slave 🙂